U Briselu šokirani Trаmpom kao nikad dosad: “Ovo je sasvim novi svijet”
Foto: Screenshot/Youtube
Dok je Brisel ove sedmice bio pod snijegom, zvaničnici iz ambasada i evropskih institucija vraćali su se sa praznika u šokantnu novu stvarnost.
Operacija Donalda Trampa usmjerena na uklanjanje Nikolasa Madura sa vlasti u Venecueli djelovala je poput hladnog tuša na najviše zvaničnike EU-a i ostavila ih bez teksta. Ali, to je bio tek početak – uslijedilo je dovođenje u pitanje NATO-a, prijetnje Kubi i Iranu te izjava da Grenland mora postati američki posjed radi nacionalne bezbjednosti, nezavisno od volje saveznika koji ga kontrolišu, piše Politico.
“Ne trebam međunarodno pravo”
“Ne trebam međunarodno pravo”, izjavio je Tramp u intervjuu za New York Times. Međutim, međunarodno pravo treba Trampa. Njegov pristup predstavlja egzistencijalnu prijetnju ne samo globalnim sporazumima poput Pariskog klimatskog sporazuma, već i samoj Evropskoj uniji, najvećoj svjetskoj tvornici međunarodnog zakonodavstva. Svake godine EU proizvede više od 2.000 pravnih akata koji usmjeravaju život njenih 27 članica.
U svijetu kojim dominira Amerika, gdje vladavina prava nije bitna, zakonodavna mašina EU-a mogla bi brzo postati neobičan anahronizam. Prva sedmica 2026. godine ponovo je razotkrila paralizu i nemoć evropskog vođstva da odgovori američkom predsjedniku koji se ponosno hvali da ga jedino može zaustaviti njegov vlastiti osjećaj “morala”.
“Ovo je važan trenutak”
“Ovo je vrlo važan trenutak”, rekao je jedan diplomata iz evropske zemlje, kojem je, kao i drugima, zagarantovana anonimnost. “Postojala je tendencija u evropskim medijima da se izruguju Trampu i njegovim ljudima te ih prikazuju kao glupe, a ponekad čak i kao luđake. Mislim da je to pogrešno. Oni su izuzetno sposobni.”
Njihova misija je, dodaje diplomata, sasvim jasna: učiniti sve što je potrebno za promociju interesa SAD i Trampove administracije. Bijelu kuću nije briga za savezništvo s Evropom i više je nego spremna kritikovati, prijetiti i maltretirati Stari kontinent. “Ovo ne može biti iznenađenje”, zaključio je.
Ukrajinska kočnica
Ipak, gotovo godinu dana nakon početka Trampovog drugog mandata, evropski čelnici nikada nisu na strateškom nivou formalno raspravljali o novoj distanci Amerike od njenih nekad bliskih saveznika. “O tome se mora raspravljati”, rekao je isti diplomata. “Razlog zašto nismo imali potpunu raspravu o tome je Ukrajina.”
Upravo tu leži srž napetosti koja paralizše evropski odgovor. Baš kao što Evropa i dalje zavisi od NATO-a za svoju bezbjednost, uprkos obećanjima o samostalnosti, očajnički joj je potrebna i američka podrška za postizanje prihvatljivog primirja u Ukrajini.
Sastanak saveznika Ukrajine u takozvanoj koaliciji voljnih ove sedmice se približio planu prema kojem bi SAD pružile vojnu podršku kao garanciju bilo kakvog mirovnog sporazuma. Međutim, zajednička izjava više od 30 vlada nije sadržavala specifičnosti o američkoj ulozi, a Trampovi predstavnici nisu je potpisali. Ovo je opasno delikatan trenutak za Ukrajinu, a otvaranje sukoba s Trampom bilo bi izuzetno rizično.
Makron među najotvorenijima
Problem je u tome što će se, bez otvorene rasprave o novom stanju Zapada, čelnici teško izboriti za političku podršku potrebnu za veliku promjenu spoljne politike, koja bi značila udaljavanje od SAD, a možda i od NATO-a.
Francuski predsjednik Emanuel Makron bio je među najotvorenijima, upozorivši u ovosedmičnom govoru da SAD namjeravaju podijeliti svijet na sfere uticaja. “Sjedinjene Države su etablirana sila koja se postupno okreće od nekih svojih saveznika i oslobađa se međunarodnih pravila koja je nekada promovisala”, rekao je Makron, dodavši da Evropa ne smije prihvatiti “novi kolonijalizam” i da mora ulagati u “stratešku autonomiju”.
Ipak, sam Makron sada je slabiji nego ikad, s blokiranim parlamentom i jačanjem krajnje desnice. Iako mnoge diplomate dijele njegovu procjenu, svjesni su da njegov glas u Briselu više nema istu težinu. Čak i ako Trampa uspiju nagovoriti da podrži Evropu ili pošalje trupe u Ukrajinu, ostaje pitanje koliko bi vrijedio američki potpis na bilo kakvom sporazumu. “Na kraju krajeva”, rekao je drugi evropski diplomata, “nemate nikakvih garancija da će stvari uspjeti.”
Problem seže dalje od Brisela
Irelevantnost EU-a u Trampovom novom svjetskom poretku vidljiva je svuda. U Gazi, EU nema nikakvu buduću ulogu u mirovnom procesu, uprkos tome što je najveći donator pomoći. Dok iranski demonstranti pokušavaju srušiti režim u Teheranu, evropski čelnici nude tek pokoju toplu riječ.
“Evropa je izgubila svoj put i nisam siguran da ima ulogu igrati bilo gdje u svijetu, osim u Ukrajini”, rekao je jedan visoki diplomata izvan EU-a, ističući “podjele” na vrhu kao ključnu slabost. Kao primjer naveo je činjenicu da nakon američke operacije u Venecueli niko ne govori u ime Evrope. Zasebne izjave objavili su predsjednica Komisije Ursulafon der Lajen, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta i visoka predstavnica za spoljnupolitiku Kaja Kallas.
“Šta možemo Rusiji kad se ne protivimo kad Amerika to radi u Venecueli?”
Pritom je izjavu Kaje Kallas, koja poziva na “mir i suzdržanost” i poštivanje međunarodnog prava, potpisalo samo 26 država članica – Mađarska je to odbila.
Američki izazov svjetskom poretku noćna je mora koja seže daleko izvan Brisela. Britanski premijer Kir Starmer, i sam advokat, prije dolaska na vlast kritikovao je Trampovo nepoštivanje međunarodnog prava. Sada može ponuditi samo najslabije komentare, odbijajući se izjasniti o zakonitosti operacije u Venecueli.
“Kakvu polugu uticaja možemo imati nad Rusijom kada se ne protivimo kada SAD to čini u Venecueli?” upitao je drugi evropski diplomata.
“Svijet sada funkcioniše potpuno drugačije”
Čak i kad je riječ o Trampovim ambicijama da preuzme Grenland – dio teritorije Danske, članice NATO-a – Evropljani su svoje odgovore sročili najblažim mogućim terminima. “Zakon je jači od sile”, bilo je najbolje što je Fon der Lajen uspjela izreći. Nije jasno da li je u pravu.
“Svijet se više ne temelji na evropskim vrijednostima”, zaključio je visoki diplomata. “Svijet funkcioniše potpuno drugačije. Evropa mora pronaći svoj put.”
Oznake: Donald Tramp, Evropa
