Udvostručen broj socijalno ugrožene djece

U Srpskoj je za deceniju i po udvostručen broj socijalno ugrožene djece, pokazala je zvanična statistika. Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je 2000. godine u RS bilo 33.211, a krajem 2015. godine 65.526 maloljetnih korisnika socijalne zaštite.

Među njima, najviše je ugroženih porodičnom situacijom, te onih koji su u stanju različitih socijalno-zaštitnih potreba.

Sagovornici „EuroBlica“ ističu da su razlog ovakve situacije sve teže ekonomske prilike, koje su mnoge porodice dovele na samu ivicu opstanka.

Mališani gladni

U Udruženju porodica sa četvoro i više dece RS naglašavaju da su mališani u pojedinim porodicama bukvalno gladni.

– Dešava se da djeca od neuhranjenosti padaju u nesvjest, jer ponekad nemaju ni hljeba. Naše udruženje na republičkom nivou okuplja 5.000 porodica, odnosno oko 25.000 dece. Skoro 70 odsto roditelja je nezaposleno, pa ne treba puno objašnjavati kako žive njihova deca. Ti ljudi se trude da nešto zarade, ali je riječ o povremenim i slabo plaćenim poslovima, tako da su oni i njihova djeca više gladni nego siti – kaže predsjednik ovog udruženja Jovan Radovanović.

U instituciji ombudsmana za decu RS kažu da ekonomska situacija direktno utiče na stabilnost porodice, što djecu, u najranijem uzrastu,  dovodi u stanje socijalne potrebe.

– Nepovoljne okolnosti u kojima dijete odrasta uzrokuje brojne probleme, koji nose rizike koji su u vezi sa zadovoljenjem osnovnih i razvojnih, ali i potreba djece za socijalnom integracijom. To dugoročno ostavlja posljedice na njihov razvoj i odrastanje – ističe ombudsman za djecu Nada Grahovac.

Najmlađi najugroženiji

Dodaje da su najugroženiji oni najmlađi, koji su potpuno zavisni od odraslih i čiji razvoj i odrastanje zavisi od toga koliko im oni pružaju.

– Socijalna zaštita nije samo novčana pomoć, već ceo niz mjera i aktivnosti koje treba da imaju preventivnu ulogu, da bi umanjili zavisnost pojedinca i porodice od socijalnih službi. Svi zajedno moramo raditi na sprječavanju da djeca napuštaju školu jer nemaju sredstava za školovanje, da se djevojčice udaju da bi se spasile siromaštva, da sa ispuženom rukom na ulici traže milostinju. Ili da je porodica u problemu, jer ne može nabaviti udžbenike za školu ili obezbjediti ogrjev – naglašava Grahovčeva.

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS kažu da su, između ostalog i s ciljem prevencije siromaštva i isključenosti, prava djeteta garantovana Zakonom o socijalnoj zaštiti, a posebno Zakonom o dječijoj zaštiti RS.

– Ovim zakonom uređuje se sistem dječije zaštite koji se zasniva na pravu i dužnostima roditelja da se staraju o podizanju i vaspitanju svoje djece, pravu djeteta na uslove života koji omogućavaju njegov pravilan psihofizički razvoj, te obavezi države da mu to omogući – kažu u ovom ministarstvu.

Za dječiji dodatak 20 miliona

U Javnom fondu za dječiju zaštitu RS kažu da je pravo na dječiji dodatak svakog mjeseca lane prosječno koristilo oko 30.000 djece, odnosno, više od 21.000 porodica.

– Od ovog broja, skoro 5.400 djece odnosi se na najosetljivije kategorije, a to su djeca sa smetnjama u razvoju, bez roditeljskog staranja i djeca iz porodica koje dobijaju socijalnu pomoć. Za isplatu dječijeg dodatka lane smo izdvojili skoro 20 miliona KM – kaže direktor ovog fonda Nedeljko Jović.

(blic)