Plaćaćemo telefonom uz pomoć dodatnih šifri, otiska prsta ili “selfija”

Onlajn kupovina
Onlajn kupovina
Još prije tri godine 6 od 10 korisnika izjavilo je da vjeruje kako će pametni telefoni jednog dana u potpunosti zamijeniti platne kartice (istraživanje agencije Harris Interactive), te postati centralno mjesto za naše bankarske transakcije.

Da smo svakim danom sve bliži tome, uvjerili su nas predstavnici kompanije “MasterCard”, u Varšavi, na nedavno održanoj radionici o budućnosti plaćanja.
Bilo da je riječ o kreditnim ili debitnim karticama, tek “plastika” sve brže odlazi u istoriju. Klasično plaćanje karticama, prvo zamjenjuju beskontaktni načini plaćanja, a zatim i plaćanja putem telefona, pametnog sata, narukvice…

Tendencije su da se korisnik umjesto klasičnim pinom, sada zaštiti otiskom prsta, korišćenjem šifri koje se “čuvaju” van telefona, ali i prepoznavanjem lika.
Za početak, kada je riječ o beskontaktnom plaćanju, težnja “MasterCard”-a je da se obezbijede svi preduslovi da korisnik samo postavi ili prevuče karticu ili telefon i tako jednostavno, lako i brzo obavi plaćanje.
Ova kompanija želi da podstakne što brži prelazak na korišćenja smartfona za plaćanja, jer procjenjuje da je to nešto što će vrlo brzo svi korisnici stavljati kao imperativ. Koristi se NFC tehnologija, a pogodnost je i to što terminali ne moraju da se mijenjaju da bi se prilagođavali smartfonima već mogu da se koriste postojeći, to jest oni koji su predviđeni za beskontaktne (contactless) kartice.
George Simon, predsjednik kompanije “MasterCard” za Centralnu i Istočnu podsjetio je da danas imamo tri milijarde korisnika interneta u odnosu na svega jednu milijardu prije 10 godina.
Uz to, kako kaže, naravno, dolaze pritisci; na tehnološkoj industriji je da održi korak sa ovim dešavanjima, a na trgovcima je da se prilagode onome što je naposletku promjena u ponašanju i zahtjevima potrošača.- To je 40% svjetske populacije. U međuvremenu, očekuje se povećanje korisnika pametnih telefona na 2,6 milijardi do 2018. godine i prema istraživanju Junipera, korisnici mobilnih telefona i tableta će ostvariti 195 milijardi transakcija godišnje do 2019. godine.

U stvari, vidjećemo više promjena u svijetu plaćanja u narednih pet godina nego što smo vidjeli u posljednjih pet decenija. To su zapanjujuće brojke – kaže Simon.
Simon smatra da je to takođe i prilika za trgovce koji mogu podstaći veću lojalnost svojih klijenata i potrošača koji sada mogu platiti putem bilo kog uređaja, kad god i kako god odaberu, sigurni u saznanju da to mogu uraditi bezbjedno i povoljno.
Ove promjene su posljedica inovacija u tehnologiji koje omogućavaju potrošačima da plaćenja vrše na ranije “nepredviđene” načine.
Međutim, ova promjena takođe znači da je današnja industrija složenija nego ikad. Svake godine start up-i iznedruju nove tehnologije koje omogućavaju potrošačima da kupuju lakše i imaju za cilj da pomognu trgovcima da poboljšaju svoje poslovanje. Istovremeno, potrošači se mijenjaju.
– Digitalne generacije su sada najtraženiji kupci, što prodavce čini nervoznima zbog hirovitosti i zahtjevnosti kupaca sa jedinstvenim očekivanjima od proizvoda, usluga i plaćanja. Kao rezultat, priroda kupovine i maloprodaje će u narednim godinama doživjeti nevjerovatnu evoluciju, vrijednu posmatranja – poručio je predsjednik kompanije “MasterCard” za Centralnu i Istočnu Evropu

Bezbjednost

Bezbjednost im je takođe veoma važna. Tu postoji nekoliko rješenja, od hardverskih pristupa proizvođača telefona, preko onih koje implementiraju kartične asocijacije i banke, sve do bezbjednosnih rješenja na nivou samih aplikacija.
Uglavnom je pristup takav da se želi podstaći kupovina u malim iznosima, za sitne svakodnevne potrebe poput kupovine autobuskih karata ili hrane na dnevnom nivou. Ukoliko su u pitanju veće sume, ili ako se obavlja više malih transakcija za redom, onda postaje neophodno koristiti fingerprint senzor ili pin kod. Takođe, korisnik može po sopstvenom izboru da zaštiti aplikaciju za kupovinu pin kodom.
Rješenje za zaštitu stiglo je u obliku MDES-a (MasterCard Digital Enablement Service) koji je zasnovan na procesu tokenizacije, a sa ciljem kreiranja dodatnog sigurnosnog sloja koji spriječava zloupotrebu prilikom gubitka uređaja na kome su sačuvani podaci o platnoj kartici. U prevodu, umjesto da korisnik unosi 16-cifreni broj sa kartice u recimo, svoj iPhone, MDES omogućava njegovoj banci da izda poseban 16-cifreni broj čiji je token priključen uz karticu, a koji se vezuje uz uređaj (bio to “iPhone”, “Apple Watch” ili nešto treće).
Šta to zapravo znači?

“Tokenizacija” u svojoj osnovi omogućava bankama da korisnicima pruže dodatnu vrijednost te olakšaju proces upravljanja karticama u slučaju gubitka uređaja. Recimo da npr. izgubite vaš “iPhone” na kome uz Apple Pay imate sačuvane podatke sa platne kartice. Iako je uređaju potreban vaš otisak prsta (Touch ID) kako bi kupovina bila autorizovana, MDES omogućava da se samo ukine token za taj uređaj, ne i da se kartica u potpunosti blokira, što znači da kupovinu možete nastaviti sa drugih uređaja poput “Apple” sata.

Novi vidovi biometrijske identifikacije

Kako bi omogućio biometrijsku identifikaciju, “MasterCard” je riješio da ide na kameru i identifikaciju očiju. Vjerovatno veliki broj korisnika izjednačuje biometrijsku identifikaciju sa senzorima za otisak prstiju. Problem je što mnogi pametni telefoni nemaju fingerprint senzor, a asocijacija ne može da se oslanja samo na te telefone ili da tjera korisnike da ih koristi, već je neophodno da kreira sistem prihvatljiv svima.

Naravno, najosnovnija bezbjednosna opcija je i dalje pin kod, koji se lako unosi. Za one koji ne mogu da se sjete pin koda, tu je tehnologija prepoznavanja lica, koja je u praksi moguća na svim smartfonima. Telefon slika lice i prepoznaje da li ste to vi. Ova tehnologija je u završnim fazama razvoja i, kako nam je rečeno, u suštini je spremna za startovanje. Trenutno je u fazi masovnog testiranja, koje se upravo sprovodi u Holandiji.

Centralna i Istočna Evropa vodeća u inovacijama

“MasterCard’s” divizija centralne i istočne Evrope (CEE) je lider u inovacijama. Beskontaktnost je već realnost na većini tržišta: u Češkoj 61% svih transakcija u prodavnicama su beskontaktne, Poljska je prati sa 41%, a Mađarska i Slovenija dostižu gotovo 40%. “Master Pass” je realnost u četiri zemlje, odnosno u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumuniji.

I sam “MasterCard” napominje da je područje Centralne i Istočne Evrope globalni lider u prihvatanju inovacija iz bankarskog sektora, te da nije čudno što upravo u jednoj Poljskoj, tačnije Varšavi, sjede predstavnici mnogih poznatih kompanija poput “PayPal”, “Uber”, “Google”, i sličnih.

Kako su napomenuli svi naši sagovornici, beskontakno plaćanje je realnost u zemljama našeg regiona. Takođe, nameće se i zaključak da nije pitanje hoćemo li već samo kada vidjeti sve ove inovacije koje nam “MasterCard” i ostale kartičarske kompanije obećavaju. Ostaje nam samo da budemo svjedoci istorije u kojoj ćemo, umjesto kešom iz novčanika, namirnice u obližnjem dućanu platiti “selfijem” (“Selfie Pay”), na kome “MasterCard” već uveliko radi.

(ekapija)

Utakmica u pomen bivšem golmanu Borca: Prijatelji čuvaju Bojana od zaborava

Generacija FK Borac 1983/84. okupila se na devetu godišnjicu od smrti njihovog saigrača i prijatelja Bojana Miloševića. Ova generacija momaka još jednom je odala pomen Miloševiću koji je preminuo nakon duge borbe sa opakom bolešću. Milošević je bio čuvar mreže Borca, Krajine i BSK-a. Jedan od njegovih bivših saigrača, Vule Trivunović prisjetio se svog prijatelja.

Metar drva u Banjaluci do 110 KM

Pripreme za sezonu grijanja uveliko su u toku, a kako se hladni dani približavaju, povećava se potražnja, ali i cijena energenata, pa kupci danima obilaze prodajna mjesta ili traže najbolje ponude u oglasima. Da cijena drva raste kaže i penzioner Dragutin Gajić, koji je metar ove godine platio 20 KM skuplje nego prethodne. – Kupujem

Osamnaest godina od tragedije na ekskurziji banjalučke škole

Danas se navršava osamnaest godina od velike tragedije u kojoj je život izgubilo četvoro učenika i nastavnica banjalučke Osnovne škole “Petar Petrović Njegoš”. Tragedija se dogodila kada su se učenici, koji su bili na ekskurziji u Crnoj Gori, vraćali iz obilaska ostrva Sveti Stefan, ali se brodić “Škorpion 2” prevrnuo. Brod, koji je bio u vlasništvu

PREDAVANJE O HRANITELJSTVU Sva djeca zaslužuju odrasti u porodičnom okruženju

Centar za socijalni rad organizuje u četvrtak u 19 časova u prostorijama mjesne zajednice Starčevica predavanje sa ciljem promocije hraniteljstva kao oblika smještaja djece bez roditeljskog staranja i starih osoba bez porodičnog staranja. – Predavanje je namijenjeno građanima u cilju pružanja osnovnih informacija o hraniteljstvu. Centar za socijalni rad je opredjeljen za kvalitetno hraniteljstvo čemu

Motociklista povrijeđen u sudaru kod banjalučke Gimnazije

U saobraćajnoj nezgodi koja se kod banjalučke Gimnazije dogodila nešto prije 16 sati lakše povrijeđen je motociklista, saznaju “Nezavisne”. U Policijskoj upravi su nam potvrdili da je nezgoda prijavljena, ali trenutno nisu mogli da daju više informacija. “U nezgodi su učestvovali motocikl honda i putničko vozilo pežo. Lakše tjelesne povrede zadobilo je jedno lice”, rekli

TRIFUNOVIĆ HOSPITALIZOVAN: Trener Igokee imao moždani udar

Aleksandar Trifunović, trener KK Igokea, doživio je u nedjelju uveče moždani udar. Trifunović je hospitalizovan na Univerzitetski klinički centar Republike Srpske u Banjaluci i njegovo stanje je stabilno i doktori prate situaciju. Prema nezvaničnim informacijama, radi se o blažem obliku moždanog udara, pošto je Trifunović u tom trenutku uspio da pozove Vuka Radivojevića dugogodišnjeg igrača

MINISTARSTVO: Smijenjeni direktori tri šumska gazdinstva i jednog rasadnika u RS

Vršioci dužnosti direktora šumskih gazdinsatva „Romanija“ Sokolac, Vlajko Sekulić, „Vrbanja“ Kotor Varoš Stana Kuzmić, „Oštrelj“ Drinić Slađana Banjac, kao i direktor Centra za sjemensko rasadničku proizvodnju Doboj Nikola Miličević, smenjeni su, potvrđeno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. U saopštenju se dodaje da će novi rukovodioci tri šumska gazdinstva i rasadnika u Doboju