Umjesto u Ramićima, smeće u Vrbasu!

Iako je u posljednjih desetak godina u Banjaluci održano bar stotinu okruglih stolova, osnovano više ekoloških udruženja i održano na desetina akcija čišćenja divljih deponija, očigledno je da takav pristup ne daje rezultate.

Centar grada, istina, i dalje blista, osim tokom januarskih praznika, dok na samo nekoliko stotina metara dalje, smeće i divlje deponije niču nesmanjenim intenzitetom.

Poseban problem već godinama predstavlja odnos Banjalučana prema Vrbasu koji, osim što služi kao kanalizacioni ispust, onima koji žive na njegovim obalama služi i kao ušteda na odvozu smeća.

Kazne su propisane

Poražavajuće fotografije snimio je naš foto-reporter na lokacijama od mosta u Trapistima do pješačkog mosta u Priječanima, na kojima u dvorištima i ispod balkona kuća “rastu” gomile smeća svih vrsta – od običnog kućnog otpada koji se u Vrbas “deponuje” u plastičnim vrećama, pa do raspalih kauča, veš-mašina, građevinskog otpada, polomljenog stakla i kanalizacionih ispusta po principu “uradi sam”.

Iako su zakonom propisane kazne za ovakvo ponašanje, nadležne službe i ekološka udruženja i aktivisti očigledno su zabavljeni nečim drugim, jer gomile otpada uopšte ne djeluju kao da neko za njih plaća bilo kakve kazne, dok o uklanjanju, po svemu sudeći, nema ni govora.

– Ima na svijetu još mjesta gdje se ljudi prema sredini u kojoj im djeca rastu odnose kao idioti, ali uvjeren sam da smo mi tu u vrhu. Drugi bar to rade zbog neke koristi, a mi to radimo jer smo kreteni, generalno. Učestvovao sam u nekoliko akcija čišćenja do sada, ali sve je to ništa. Malo je ljudi, malo akcija, a mnogo smeća i mnogo idiota koji ne prestaju da zagađuju okolinu. Nedavno su uveli velike kazne za prekoračenje brzine, a mislim da za bacanje smeća kazne moraju biti i do deset puta više. I te inspekcije bi mogle početi da zarađuju platu malo dalje od centra grada – kaže Banjalučanin Igor Jovanović.

Problem je u praksi

U Gradskoj upravi znaju da nepropisno odlaganje otpada podliježe sankcijama, kao što znaju i koliko iznosi kazna za takvo djelo, ali u praksi, očigledno, čekaju da im se prestupnici sami jave s uplatnicama, plate šta su dužni i obećaju da neće više nikad to učiniti.

– Prema odluci o komunalnom redu propisano je da je na javnim površinama zabranjeno zagađivanje i bacanje otpada i otpadnih materija u vodotokove i na obale vodotokova. Kazne za kršenje ove odluke za fizička lica iznose od 100 do 1.000 maraka – kaže portparol Gradske uprave, Milenko Šajić.

Podsjetimo, prije dvije godine urađeno je mapiranje zagađivača i kritičnih tačaka, poput kanalizacionih ispusta i mjesta na kojima postoje ili se iznova pojavljuju divlje deponije, a to je bio i logičan prvi korak ka rješavanju ovog problema.

Međutim, osim nekoliko sporadičnih akcija čišćenja, koje po pravilu obavlja nekoliko udruženja, klubova i entuzijasta, malo šta se promijenilo, kako na terenu, tako i u glavi onih koji uporno odlažu smeće u korito rijeke koja im služi za piće.

Ronilački klub “Buk”, banjalučki ribolovci i dajakaši uglavnom čine većinu kada se govori o čišćenju korita i obala Vrbasa, ali to nikako nije dovoljno da bi se ublažila slika koja može da se vidi nizvodno od Rebrovačkog mosta.

(Press)