Ustavni sud BiH: Bošnjaci mogu nazvati jezik kako hoće
Takođe, Ustavni sud BiH je, između ostalog, konstatovao da Ustav BiH nigdje ne propisuje da se imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju vezati za ime konstitutivnog naroda.
Ustav Bosne i Hercegovine daje pravo konstitutivnim narodima i ostalim da jezik kojim govore nazovu imenom kakvim žele.
“Ovakva odredba ne daje pravo javnim vlastima u RS da u konkretnim slučajevima određuju ime jezika kojim govore Bošnjaci suprotno od njihovog ustavnog prava da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele. Ime jezika ne može biti uslovljeno ni lingvističkim pravilima zato što je ustavno pravo na ime jezika odvojeno od sadržaja jezika, standarda jezika… Osporena odredba ne sprečava Bošnjake niti bilo koga drugog da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele. Stoga, ovakav koncept osporene odredbe upravo slijedi stav da Ustav BiH daje pravo svim konstitutivnim narodima, pa tako i Bošnjacima, kao i drugima koji se tako ne izjašnjavaju da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele”, obrazloženo je u odluci Ustavnog suda BiH.
Naime, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je takav stav donio odlučujući u predmetu U 7-15, odnosno o zahtjevu Safeta Softića, drugog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda BiH, za ocjenu ustavnosti prve rečenice člana 7. stav 1. Ustava RS u dijelu koji glasi: „Jezik bošnjačkog naroda.“
Podnosilac zahtjeva, između ostalog, navodi da ta odredba nije u skladu s preambulom Ustava BiH i njegovim načelom konstitutivnosti bošnjačkog naroda.
Pored navedenog, smatra da osporena odredba krši i odredbe Evropske konvencije, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Konvencije o pravima djeteta, Okvirne konvencije o regionalnim jezicima i jezicima manjina, Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, kao i odredbe Okvirne konvencije o pravima manjina.
Ustavni sud BiH je zahtjev podnosioca odbio kao neosnovan jer je utvrdio da je prva rečenica člana 7. stav 1. Ustava RS u dijelu koji glasi: „Jezik bošnjačkog naroda“ u skladu s Ustavom BiH.
Ustavni sud BiH razmatrao je i zahtjev Bože Ljubića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji je od Ustavnog suda zatražio ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi potpoglavlja B Izbornog zakona BiH i odredbi člana 20.16A poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe Izbornog zakona.
Podnosilac zahtjeva, između ostalog, naveo je da smatra da osporene odredbe Izbornog zakona nisu u skladu s Ustavom BiH u vezi s pojedinim odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, odredbama Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, a koje čine sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine.
Razmatrajući ovaj zahtjev, Ustavni sud BiH je, u skladu s članom 46. Pravila Ustavnog suda BiH, odlučio da se u vezi sa zahtjevom pitanja koja su značajna za donošenje odluke neposredno rasprave, odnosno da se na narednoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH održi javna rasprava o ovom pitanju.
(Anadolija)
