Vašington post: Putinova inicijativa se nastavlja

rawImageRuski predsjednik Vladimir Putin front iz Ukrajine seli u Siriju, piše američki list “Vašington post”.

Kako navodi urednik ovog lista, Džekson Del, ruske snage su tokom ljeta bile aktive u istočnoj Ukrajini i nanosile su značajne gubitke ukrajinskoj strani. Reakcija zapadih vlada je izostala.

Nakon što je 1. septembra, proglašeno primirje  optimisti su spekulisali da se predjsednik Rusije Vladimir Putin povlači. Tada su, međutim, stigle vijesti iz Sirije: Ruski vojni avioni nadleću provinciju Idlib koju drže pobunjenici, kasarna je u izgradnji u novoj bazi, a brodovi istovaraju nova oklopna vozila.

Putin se, kako se ispostavilo, ne povlači, već samo mjenja front i sprovodi još jedan manevar, poput mnogih na koje američka administracija nije adekvatno odreagovala, piše Vašington post.

Zapadnim partnerima nije jasno kakve su ruske namjere u Siriji, kao ni u Ukrajini, gdje Moskva i dalje ima, prema procjenama, 9.000 redovnih vojnika, pored 30.000 neregularnih, i 240 tenkova.

Dok neki analitičari tvrde da Putin dejstvuje na Bliskom istoku iz očaja, jer nije uspio da ostvari namere vezane za Ukrajinu, drugi  ovaj razvoj događaja posmatraju i iz drugog ugla. Američki list navodi da: Putinova upotreba sile primorala je zapad da prihvati njegove zahtjeve u vezi sa Ukrajinom i on sada želi da ponovi taj trijumf na drugoj pozornici.

Kako list navodi, niko nije ispao više namagarčen potezima Kremlja od čoveka zaduženog da zove Moskvu i protestuje, američkog državnog sekretara Džona Kerija.

Keri je u maju otputovao u Putinovo omiljeno izletište, Soči, da bi sa njim razgovarao o Iranu, Ukrajini i Siriji. Po završetku sastanka, Keri je poručio da bi ratovi u Ukrajini i Siriji trebalo da se rješavaju kroz američko-rusku saradnju. Nakon toga, uspostavljen je poseban diplomatski kanal između Moskve i Vašingtona za koordinaciju na polju Ukrajine, sa ciljem da se sukob okonča do kraja godine.

Tokom ljeta, dok se Vašington bavio nuklearnim sporazumom sa Iranom, američke i evropske diplomate oslonile su se na prozapadnu ukrajinsku vladu Petra Porošenka. Keri je u Sočiju ponudio punu podršku SAD implementaciji sporazuma “Minsk 2”, postignutog u februaru uz posredstvo Nemačke i Francuske u trenutku kada su redovne ruske snage odnosile pobedu nad ukrajinskom vojskom.

Vašington post ocenjuje da je ta pogodba veoma loša po Kijev jer predviđa da Ukrajina mora da usvoji ustavnu reformu koja proruskim regionima daje vanredna ovlašćenja, kao i da reforme moraju da zadovolje Moskvu, što Putinu de fakto daje pravo veta na upravljačku strukturu u Ukrajini.

Iako Rusija nije uključena u prvu tačku sporazuma iz Minska – prekid vatre, Obamina administracija snažno je pritisla Porošenka da ukrajinskom parlamentu podnese ustavni amandman, što je on i učinio i dobio preliminarno odobrenje nakon što je upozorio zakonodavce da bi njegova vlada mogla da izgubi podršku SAD.

Porošenko je platio visoku cenu: Nasilni protesti ispred parlamenta rezultovali su sa nekoliko smrtnih slučajeva. Ipak, djelovalo je kao da su SAD uspele da sprovedu Kerijevo obećanje Putinu.

Putin, međutim, nije bio zadovoljan. Naveo je da reforma nije promenila suštinu strukture vlasti Ukrajine, a njegov zahtev da diktira politiku u Ukrajini nije mogao biti očigledniji, navodi Vašington post.

Ipak, umjesto da prestanu da mu popuštaju, zapadni lideri ponudili su nove ustupke, a nemačka kancelarka Angela Merkel Izjavila je da je neophodno da se prevaziđu razlike u mišljenjima sa Rusijom.

Kako je sve to povezano sa Sirijom, pita list dodajući da je jasno da Putin i tamo ima plan i da želi da blokira svaki pokušaj zapada da svrgne Bašara al-Asada kao i da nametne prihvatanje Asadovog režima kao partnera u novoj koaliciji protiv Islamske države.

Putin je tu ideju izneo Obami tokom telefonskog razgovora u junu, a Obama je, kao i Keri, pogrešno zaključio da je Putin spreman na saradnju, navodi list.

Ruska čizma se sada pojavljuje na terenu, u Asadovom etničkom uporištu Latakiji, a neki analitičari navode da ruski avioni i bespilotne letelice mogu da budu upotrebljeni za napade u ime sirijskog režima.

Putin, još uvek nije ostvario svoje ciljeve u Ukrajini, uprkos lobiranju zapada, a malo je verovatno da će uspeti da spasi Asada. Ali ako je jedan od njegovih ciljeva da pokaže da može da naređuje i preti Americi, u tome je poprilično uspješan, zaključuje američki list.

RADONČIĆ: Moj i Novalićev slučaj se ne mogu porediti

Fahrudin Radončić, ministar bezbjednosti BiH i predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH, rekao je da se slučaj Fadila Novalića i njegovo hapšenje ne mogu porediti, da su skroz različiti. “Ja sam prošao jednu nevjerovatnu harangu, mene ne samo da su uhapsili ni krivog ni dužnog, to su uradili s dugim cijevima. Došlo je 50 specijalaca,

TRAMP: Danas prekidamo naše odnose sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom

Predsjednik SAD-a, Donald Tramp, poručio je danas da SAD prekidaju odnos sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, poručujući da SZO nije dobro odgovorila na pandemiju virusa korona. Takođe je poručio da će SAD sankcionisati kineske zvaničnike odgovorne za potkopavanje autonomije Hong Konta. (ATV)

Novalić negirao sve optužbe

Fadil Novalić, premijer Federacije Bosne i Hercegovine koji je u petak naveče predat u nadležnost Tužilaštva BiH, negirao je sve optužbe koje mu se stavljaju na teret tokom ispitivanja, nezvanično javljaju federalni mediji. Podsjetimo, Novalić, suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i vlasnik kompanije “FH Srebrena malina” Fikret Hodžić, u četvrtak su saslušani

Na “jutjub” kanalu 27 ratnih i poratnih dokumentaraca “Srna filma”

Kinoteka Republike Srpske otvorila je svoj “jutjub” kanal na kojem je moguće pogledati 27 dokumentarnih filmova, kako bi široj publici bila približena filmska produkcija Republike Srpske koja se u okviru “Srna filma” realizovala u ratnom i poratnom periodu, rekao je direktor Kinoteke Snježan Lalović. Lalović je za Srnu izjavio da se među filmovima nalazi prvi

Glavaš izabaran za v.d. predsjednika OO DNS-a u Istočnom Novom Sarajevu

Predsjednik DNS-a Nenad Nešić izjavio je večeras u Istočnom Sarajevu da ova stranka očekuje da na predstojećim lokalnim izborima ima svoje kandidata za pozicije načelnika i gradonačelnika u najmanje deset opština i gradova u Republici Srpskoj. Nešić je istakao da će DNS donijeti odluku kako će nastupiti na budućim lokalnim izborima, vodeći računa o interesima

Uhapšen policajac zbog kojeg gori čitava Amerika

U Minesoti je uhapšen jedan od četvorice policajaca koji su učestvovali u hapšenju Džordža Flojda koji je nedugo potom preminuo. Riječ je o policajcu Dereku Šovinu koji je, kako se vidi na snimku, u ponedjeljak prilikom hapšenja Flojdu priklještio vrat koljenom. Taj događaj snimio je jedan prolaznik, podsjeća Rojters. Uslijedili su višednevni protesti a u