Zašto nas boli glava?

Takva glavobolja može biti znak teške bolesti i traži hitan pregled i liječenje.

Sam mozak nije osjetljiv na bol, ali zato u glavi imamo više struktura čijim nadražajem osjećamo bol. Tako bolom mogu reagovati koža, potkožno tkivo, mišići, tetive, arterije, nervi, zubi, srednje uho, usne, nosne šupljine, periostijum lobanje i oko, kao i unutarlobanjske strukture: sinusi, velike arterije mozga, moždane ovojnice, senzitivni nervi.

– Glavobolja je najčešći bol koji nas pogađa, javlja se u oko 30 odsto svih tegoba zabilježenih u ljekarskim ordinacijama, ponekada kao prateći simptom nekog drugog poremećaja (sekundarna glavobolja), a ponekad i kao samostalno oboljenje (primarna glavobolja). Može biti akutna, naglo nastala ili hronična koja se javlja i traje više dana u mjesecu. Najčešća  je kod žena u dobu od 25 do 35 godina, a znatno rjeđa kod muškaraca i djece – objašnjava dr Jovanović.

Glavobolja ili migrena?

Migrena  je hronična bolest koju karakterišu povremeni napadi glavobolje, češće jednostrano, pulsirajućeg karaktera, sa umjerenim i jakim bolovima. Glavobolji mogu prethoditi mučnina, povraćanje, osjetljivost na svjetlost i buku, smetnje vida i sluha, otežan govor, trnjenje lica i slabost udova, što je tipično za migrenu sa aurom.

Komplikacije su:  hronična migrena, migrenski status, epileptični napad, menstrualna migrena.

Dvije najčešće vrste su migrena bez aure i migrena sa aurom:

Migrena bez aure predstavlja ponavljane glavobolje, bez poznatog uzroka, koji ispunjava neke od sledećih kriterijuma: napad traje 4-72 sata, bol zahvata jednu stranu, pulsirajućeg je karaktera, umjeren ili snažan, a pojačava  ga fizička aktivnost; prati ga mučnina, s povraćanjem ili bez njega, uz foto ili fonofobiju.

Migrena sa aurom predstavlja periodično ponavljane glavobolje koje se najčešće javljaju u roku od jednog sata od simptoma aure, ali može da počne i prije ili istovremeno s njima, a ponekad glavobolja izostaje.

Aura je napad ponavljanih neuroloških simptoma koji traju 5-60 minuta.

Ona se javlja najčešće u vidu pozitivnih vidnih obilježja (trepćuća svjetlost, mrlje, linije) ili negativnih vidnih obilježja (gubitak vida, defekti u vidnom polju). Rjeđe se javlja u vidu pozitivnih (mravinjanje, bockanje) ili negativnih senzornih simptoma (utrnulost).

Simptomi i uzroci

– Mehanizam nastanka migrene, spazam arterije u određenom dijelu mozga klinički se manifestuje znacima aure. Reakcija na ovu pojavu je širenje krvnih sudova koja prouzrokuje glavobolju i ostale znake migrene.

Velikom broju pacijenata sa izrazito bolnom migrenom urađena je magnetna rezonanca vratnog dijela kičme. Kod svih su nađena izražena degenerativna oštećenja pršljenova, medupršljenskog prostora, diskus hernija ili suženje spinalnog kanala koje remeti normalnu cirkulaciju likvora. Sve ove promjene dovode do ishemije u određenim nervnim strukturama.

Tenziona glavobolja nastaje usljed produženog grča vratnih mišića, najčešće na bazi degenerativnih procesa u vratnom dijelu kičme, koji dovodi do zatezanja vratnih mišića i nadražaja nerava. Emocionalna napetost i nervoza dodatno pojačavaju grč mišića, što sve dovodi do smanjene cirkulacije krvi i dotoka kiseonika.

Klaster glavobolja se javlja u napadima nekoliko puta dnevno, a češća je kod muškaraca. Napadi obično počnu u isto doba dana, više  noću, a posebno u rano proljeće i ranu jesen. Bol je snažan, pulsirajući, naglo nastaje, zahvata jedno oko i može da se širi prema vratu, uhu i potiljku. Praćen je suzenjem oka, sekrecijom iz nosa i znojenjem zahvaćene polovine lica. Može biti provocirana hladnoćom, stresom, alkoholom…

Kod obične glavobolja bol zahvata cijelu glavu, kontinuiran je i umkeren, u vidu stezanja obručem, a vrlo rijetko je jednostran. Uzroci mogu biti različite prirode i porijekla.

Kako naći rješenje?

Svaki pacijent koji se obrati ljekaru radi postavljanja dijagnoze, utvrđivanja tipa glavobolje i njenog liječenja, znatno smanjuje rizik po zdravlje i u velikoj mjeri poboljšava kvalitet života.

Rizik od demencije i šloga

Migrena može ukazati na pojačan rizik od moždanog udara ili demencije. Naime, ishemični udar je najčešća vrsta moždanog udara, a nastaje začepljenjem krvnog suda ugruškom, koji blokira dotok krvi u odgovarajućem dijelu mozga. Pacijenti oboljeli od migrene potpadaju pod 2-3 puta veći rizik od ishemičnog moždanog udara u odnosu na ljude koji imaju običnu glavobolju. Ovaj rizik je posebno povećan kod žena, kako su pokazale najnovije naučne studije. Rizik je još veći kod oblika migrene sa aurom. Ovaj rizik se utrostručuje kod pušača, a četvorostruko uvećava kod žena koje koriste oralnu kontracepciju.

Saznanje koje su osobe pod povećanim rizikom ključno je za prevenciju moždanog udara. Ljekari  bi svakako trebalo da na to upozore pacijente koji imaju bolne glavobolje praćene zamagljenim vidom.

Ako je utvrđeno da je migrena posljedica loše moždane cirkulacije sa oboljenjem malih krvnih sudova mozga, to u perspektivi znači i mnogo veću vjerovatnoću od izumiranja neurona i početak demencije.

Vodite dnevnik glavobolje

–  Dnevnik glavobolje je najbolji način da pacijent sam uvidi uzroke napada, koje potom može da otkloni sam, bez upotrebe lijekova. Bilježe se vrsta hrane, stresne situacije, promjene vremena, fizička aktivnost, početak i kraj bola…

Javite se ljekaru…

– kada vam iznenada počne snažna glavobolja prvi put u životu- kod neuobičajenih simptoma glavobolje (smetnje u uhu ili oku, drugim dijelovima lica ili tijela)

– kada vas glava boli uprkos uobičajenom lijeku

– kada bol zahtjeva svakodnevno uzimanje analgetika

– kada se stanje pogorša uz pojavu neuroloških ispada

– ako ometa svakodnevne aktivnosti i društveni život

– ako se bol pojačava pri fizičkom naporu ili seksu.