Magazin 23.02.2017.

(FOTO) Znate li kako su naselja u Banjaluci dobila nazive?

ČITANJE: 7 minuta

U jednoj od prethodnih reportaža pisali smo o nazivima banjalučkih ulica, a ovaj put odlučili smo da nekoliko redova posvetimo i nazivima naselja. 

O tome kako je Banjaluka dobila ime postoji nekoliko tumačenja, od kojih su dva najčešća. Prema prvom, naziv Banjaluka grad je dobio jer se prvo banjalučko naselje nalazilo oko banje, kako se tada zvao izvor tople vode, a kasnije se naselje širilo u ravnicu, tačnije – luku.

Interesantna je činjenica da po Banjaluci danas naziv nosi jedna vrsta tulipana koja se uzgaja u Holandiji. Takođe, Banjalučani vjeruju da je baš po njihovom gradu ime dobila jedna manja italijanska opština koja danas nosi naziv Banji di Luka (Bagni di Lucca).

Srpski Milanovac je jedno od novijih naselja u gradu, u kome sada ima oko 4.000 stanovnika, a ime je dobilo po potoku koji teče kroz njega. Jedno vrijeme se zvao i Šargovac. Naselje Česma je nekada bilo industrijska zona zbog fabričkog pogona Incel, koji je, osim što je zapošljavao veliki broj radnika, bio i uzrok značajnog zagađenja vazduha. Samo ime dobilo je po javnoj česmi koja se nalazila u naselju i iz koje je uvijek curila voda.

KRUZNI TOK PETRICEVAC

Naselje Petrićevac je, prema legendi, ime dobilo po majstoru Petru, koji je gradio džamiju Ferhadiju. Ferhad-paša Sokolović u jednom sukobu je zarobio austrijskog grofa Engelberta Auersperga i za otkup dobio 30.000 zlatnika. Nakon toga je angažovao majstore da sagrade najljepšu džamiju. Na upit majstorima da li mogu ljepšu bogomolju sagraditi, oni odgovoriše da mogu, ali za veće pare. Nakon toga ih je paša zatvorio na munari džamije, a oni sagradiše krila i jedne noći poletješe. Majstor Petar je sletio na Petrićevac.

Motike su prigradsko banjalučko naselje, udaljeno nekoliko kilometara od samog centra. Kako se radi o pretežno poljoprivrednom kraju, ime je dobilo po istoimenoj alatki. Naselje Dragočaj nekadašnje ime Drago Blato duguje majstoru Dragi koji je radio džamiju Ferhadiju, dok Rosulje ime duguju jutarnjoj rosi u blizini rijeke Vrbas.

Paprikovac je dobio naziv po paprici koju su u Banjaluku donijeli Bugari. Prije rata u ovom dijelu grada živjeli su uglavnom katolici. Kada su došli Bugari, počeli su obrađuju zemlju na do tada neviđen način, pa su izazvali veliko interesovanje stanovništva. Sadili su paprike na vrbaskim plažama i u drugim dijelovima ovog naselja. U sklopu ove mjesne zajednice postoje naselja Mjesec i Sunce. Sunce zbog zgrada koje su žute, a u drugom dijelu naselja postoje bijele zgrade, pa su mještani donijeli odluku da nazovu ove dijelove grada po tim svemirskim tijelima.

paprikovac Naselje Lazarevo se ranije zvalo i Budžak (tur. zabačeno mjesto, ćošak), a ime je dobilo po caru Lazaru. Danas, ovo je jedna od najvećih mjesnih zajednica u Banjaluci.

Lauš danas ima oko 30 hiljada stanovnika, a ime dobio po kamenu koji se zvao lauš, a koji se izvlačio iz rudnika u tom naselju. Kamen je bijele je boje, od njega su se pravile stare kuće, a u tom vremenu je bio jedan od najboljih i najskupljih. Današnja Karađorđeva ulica se upravo zbog rudnika ranije zvala Rudarska, a dan danas se duž ove ulice mogu vidjeti nekadašnje upravne zgrade rudnika, male jednospratnice u kojima ljudi žive.

Kočićev vijenac se prije rata zvao Hiseta, od riječi “hise” što znači dio. To je značilo da se to dio gradskog prostora u kome se mogu naseljavati budući žitelji. Nakon rata, naselje je dobilo naziv po Petru Kočiću. Danas se smatra idealnim za stvaranje porodice, zbog dovoljno igrališta i zelenih površina. Zanimljivost vezana za ovo naselje su Šampite – niz duhačkih i uskih zgrada koje su, zbog prepoznatljivog izgleda, dobile i nadimak koji nose.

Naselja Centar, Bulevar i Nova varoš ove nazive su dobila po dešavanjima koja su ih obilježila pa je tako Centar nastao od dijela grada koji je bio središte dešavanja za vrijeme vladavine Austrougarske, Bulevar po Bulevaru revolucije, a Nova varoš po tome što nastala nakon zemljotresa 1969. godine. Nova varoš danas je jedno od najkompletnijih naselja jer ima dovoljno zelene površine, stabala, ambulantu i školu.

nova varos

Starčevica je nekada bila Rebrovac. Kod Ulice Stevana Bulajića postojalo je naselje Ćermetana, ali sadašnja Starčevica je bila samo njiva i prvo su izgrađene škole, a kasnije i stambene zgrade. Naselje je dobilo ime po porodici Starčević, koja je bila veoma moćna u prošlom vijeku i imala imovinu na većem području naselja.

Borik je izgrađen nakon zemljotresa i naziv nosi po borovima koje su na tam području posadili Austrijanci. Osim te aleje, oni su tu imali i veliku kasarnu na prostoru današnjeg studentskog kampusa. Takođe, i dio ogromnog šetališta na prostoru kompleksa ‘Akvane’ bio je zasađen velikim zimzelenim stablima, uglavnom borovima. Ti borovi su na tom prostoru bili sve do osamdesetih godina 20. vijeka, jer je i tadašnja vojska koristila austrijske poligone odnosno kasarnu. Kupusište koje se danas nalazi između Borika i centra, prije nego što je postalo park, bilo pravo kupusište. Iza tog polja kupusa, tamo gdje su danas lamele u Boriku, bile su njive sa kukuruzom. Šezdesetih se tamo išlo na izlete.

borik banja luka

Obilićevo je nekad bio Mejdan, jedna od 40 banjalučkih mahala. Za vrijeme Otomanske imperije, Mejdan ili Megdan zapravo je bio veliki prostor za vojne vježbe ili egzercir turske posade Kastela. Ne treba zaboraviti da je tvrđavu i taj prostor povezivao Ferhadpašin most, preko kojeg su konjica i pješadija odlazila na poligon, odnosno vježbalište u sklopu Mejdana. Današnji naziv je nastao u čast Milošu Obiliću.

Prema informacijama koje je skupljao Slavko Podgorelac, Karanovac je dobilo ime po imanjima posjednika Karana. Ovo naselje je opisao čak i njemački putopisac Hajnrih Rener na početku 20. vijeka.

srpske toplice banja luka

Srpske Toplice su ranije bile Gornji Šeher, a to je naselje iz koga je nastala današnja Banjaluka. Nekada kasaba sa trošnim kućicama, danas je poprilično uređeno naselje. Naziv su ustanovile nove vlasti ne vodeći računa o tome da su “toplice” hrvatski izraz za termalne vode, dok se kod nas koristi izraz banja. Novoselija nosi naziv po Novom Selu koje je odredio Sofi Mehmed-paša, porijeklom Bugarin, a zamišljao je to kao prostor za ljetni odmor i odmaralište bogataša. Ovi nazivi su uglavnom nastali u 16. vijeku, a danas ovo naselje broji oko šest hiljada stanovnika.

Drakulić je ime dobio po drveću koje su mještani nazivali drakule, a sada su to bagremi. Razmišljajući kako da nazovu svoje naselje, odlučili su da mu umjesto drakula nadijenu ime Drakulić. Zalužani su ime dobili po riječi zalug, što u slavenskom jeziku znači rastinje, močvara, zemljište obraslo grmljem.

Na zanimljiv način imena dobijali i dijelovi grada

Područje sa barakama, između Vidovdanske i ulice Jovana Dučića, Banjalučani godinama zovu “Paskulina ciglana“, a prema riječima istoričara Zorana Pejašinovića, naziv potiče od prezimena porodica Paskolo. Oni su bili bogati italijanski industrijalci porijeklom, a na tom mjestu su u 19. vijeku imali ciglanu.

Ime Parkić, kako Banjalučani danas nazivaju ulicu Svetislava – Tise Milosavljevića, prvog bana Vrbaske banovine i tvorca moderne Banjaluke, novijeg je datuma. Prvobitno Parkić se zvao prostor između Opštine i Banskog dvora, gdje se danas nalazi crkve Hrista Spasitelja, a gdje je decenijama bio park i kultno okupljalište mladih. Kako je naziv park bio rezervisan za Park „Petar Kočić“, omladina je svoj kutak nazvala Parkić. Nakon izgradnje hrama, Parkić se, po namjeni i imenu, preselio u obližnju pješačku zonu.

parkic banja luka

Malta je dio grada koji se nalazi između parka “Mladen Stojanović” i stočne pijace. Šezdesetih godina prošlog vijeka, mladiće iz ovog naselja zvali su Maltežani. Tu se nalazila gradska carina, poznatija kao malta, na kojoj se naplaćivala naknada za ulazak stoke i robe u grad.

(Banjaluka.net)