Magazin 11.02.2017.

Banjaluka: Istorija, kultura, umjetnost i legende u nazivima ulica

ČITANJE: 7 minuta

Kada vas neko upita za vašu adresu, pretpostavićemo da odgovarate automatski, ne razmišljajući o imenu koje ste izgovorili. Postavićemo ovdje nekoliko pitanja. Koliko zapravo znate o tome kako je ulica u kojoj živite dobila svoj naziv? Ili ona u kojoj je vaša omiljena kafana? Ili ulica za koju vas vežu posebna sjećanja? Neke od njih kriju zaista slavna imena, dok za neka niste ni čuli. A voljeli biste, priznajte! 

Portal Banjaluka.net vam otkriva zanimljivosti za koje najvjerovatnije niste znali. Udobno se smjestite i pustite da vas ovaj tekst povede ulicama Banjaluke, sa one druge strane (ulice).

Prije svega, znate li kako ulice dobijaju imena? Uprkos mišljenju da je imenovanje ulica procedura rezervisana samo za privilegovane, svaki pojedinac, grupa građana, udruženje ili ustanova može da učestvuje u tom procesu. Dovoljno je da svoj zahtjev sa  prijedlogom upute svojoj mjesnoj zajednici, koja će ih nakon toga proslijediti gradskoj komisiji. Ukoliko se javi većina sa određenim zahtjevom, a pri tome su ispoštovane sve procedure, poštuje se volja građana.

U slučaju da nema prijedloga, komisija se trudi da odabere najbolji naziv ulice, najčešće po nekoj ličnosti koja je vezana za Banjaluku i okolinu, te svijet nauke, kulture ili neku istorijsku ličnost. Komisija gradonačelnika upućuje konačne prijedloge skupštinskoj komisiji za utvrđivanje prijedloga imena naselja, ulica i trgova koja nakon toga daje svoje mišljenje. Zatim, prijedlog se šalje u skupštinsku proceduru gdje odbornici glasaju da li žele da prihvate naziv nove ulice.

Tako se voljom i zahtjevom građana u naselje Srpski Milanovac uselio Čarli Čaplin, a osim ovog kralja nijeme komedije, u Banjaluci su se odomaćili i legende srpskog glumišta, do smrti zavađeni Miodrag Petrović Čkalja i Pavle Vujisić, kao i čovjek koji je riječima slikao najživlje slike našeg djetinjstva, veliki Branko Ćopić.

Postoji urbani mit o tome kako su stanovnici ulice Čarlija Čaplina javno priželjkivali da ih gradske vlasti “preko noći presele” u ulicu Srećka Šojića, popularnog lika sa TV ekrana jer je bolji glumac, ali te informacije nisu provjerene. Želja im nije ispunjena, ali ako im je za utjehu, imaju iste brkove.

Tajna Gospodske ulice

Iako zvanično glavna banjalučka ulica nosi naziv po jugoslovenskom književniku, novinaru i narodnom heroju, Veselinu Masleši, među stanovnicima našeg grada poznatija je kao Gospodska. Sredinom 19. vijeka, gazda Tomo, srpski trgovac iz Hercegovine doselio je u Banjaluku i na jednom kraju buduće trgovačke ulice sagradio zgradu zvanu Albanija. Na nju je 1878. godine prikucao rukom ispisan naziv “Gospocka ulica”.

Prema jednoj verziji, to je uradio da bi se riješio seljaka, koji su stalno ulazili u njegovu trgovinu, a nisu ništa kupovali, dok je po drugima htio da, nakon okupacije Austrougarske, privuče bogate mušterije iz oficirskih i činovničkih porodica.

stara gospodska ulica

Gospodska počinje na mjestu koje stariji pamte kao Kastelov ćošak. Ipak, taj naziv nema nikakve veze sa tvrđavom Kastel, nego sa trgovcem Kastlom, koji je tu imao ekskluzivnu radnju.

Starčevica – banjalučka Sveta Gora i posljednje utočište komunista

Tek što u naselju Starčevica, tačnije u popularnim Grozdovima, imamo neobičan slučaj! Paralelne, uske ulice u kojima se uglavnom nalaze porodične kuće, građene nakon zemljotresa (što je očito, po „ukopavanju prizemlja“) svoje nazive duguju najljepšim srpskim manastirima. Tako će stanovnik Studeničke ići u trgovinu u ulicu Visokih Dečana, a kod komšije na kafu u Manastira Gračanica.

Ovaj niz završava ulicom Stevana Prvovjenčanog, prvog srpskog kralja, koji čuva ključ čuvenog “Samačkog hotela”. Sve one „uviru“ u Jug Bogdana, tačnije u ulicu koja je dobila ime po ovom srpskom velikanu, inače tastu Lazara Hrebeljanovića.

Navedene ulice nalaze se u podnožju Starčevice. Međutim, na vrhu stvari su nešto drugačije. Iako su sistematski brisani tragovi bivšeg uređenja, neka imena voljom građana ili nečijom drugom voljom, još uvijek prkose sa tabli na kućama i zgradama. Tako je ulica u kojoj su čuvene “garaže” zadržala ime Ognjena Price, narodnog heroja Jugoslavije od koje se stepenicama silazi do mladobosanca Sime Miljuša, a dok jednu čitavu polovinu Starčevice obuhvata Rajko Bosnić.

garaze starcevica

Ulice podarile vječni život književnicima i slikarima

Banjaluka pretenduje da bude grad kulture. Stoga ni ne čudi što mnoge gradske ulice svoje nazive duguju brojnim domaćim ali i svjetskim umjetnicima.

Tako u naselju Nova Varoš jedan u drugog gledaju hrvatski pjesnik Petar Preradović, veliki Jovan Dučić i Španac Federiko Garsija Lorka, po kome je čak ime dobio i dio naselja.

Širom grada raspoređene su i ulice Sergeja Jesenjina, Nadežde Petrović, Desanke Maksimović, Uroša Predića, Milovana Glišića, Meše Selimovića, Branka Radičevića, Jovana Dučića, te Ive Andrića. Nekom čudnom ironijom, Radičević je Andriću u Banjaluci okrenuo leđa. Njegova jednosmjerna ide ka Teslinoj ulici, dok Andrićevu samo tranzit dijeli od ruskog disidenta Maksima Gorkog.

U naselju Petrićevac, na jednom uglu se sastaju najveći među pjesnicima i najveći među komediografima – Njegoš i Nušić, dok ih iz prikrajka posmatra Miloš Crnjanski.

Banjalučani “marširaju” ulicama nazvanim po slavnim ratnicima

Velika bitka se u Banjaluci vodi između dvojice velikih vojskovođa oko toga čija je ulica duža. Stanovnici Lauša se zaklinju u Karađorđa, dok mještani Obilićeva, Starčevice, Rebrovca i Ade staju u odbranu Vojvode Stepe Stepanovića.

Ostaće nejasno da li se Vojvoda Radomir Putnik, glavni zapovjednik srpske vojske na onom svijetu srdi zbog toga što je Banjaluka njegovom podređenom, Vojvodi Živojinu Mišiću, dala bulevar, a njemu nije. Šta bi tek rekao za Vojvodu Petra Bojovića, svog nasljednika na funkciji, kojem smo dali bulevar sa četiri trake?

f0ff5b809386a15bbd12af4604c2def8

Nisu sasvim zaboravljeni ni oni “najsvježiji” ratnici. Tu je ulica Franca Šuberta. Pitate se kakve veze ima austrijski kompozitor sa ratom u Bosni i Hercegovini? E, u tom grmu leži zec! Uopšte se ne radi o kompozitoru, već o vojniku Vojske Republike Srpske, koji je bio komandir diverzantske čete i nije poznato da li je imao mnogo veze sa romantizmom i ozbiljnom muzikom.

Veseljaci sa Veselog brijega

Osim situacije da jedna ulica ima dva naziva, u Banjaluci postoji i obrnut slučaj. Riječ je o ulicama Todora od Stalaća u naselju Obilićevo, odnosno Vojvode Prijezde u Lazarevu, koje su nazvane po tragičnom junaku iz 14. vijeka, poznatom iz narodnih pjesama. Prema predanju, on se zajedno sa svojom ženom Jelicom bacio u Južnu Moravu ispod kule Stalać da ne bi pao u ruke Turcima. Ipak, ostaje misterija zašto je baš on u gradu na Vrbasu dobio dvije ulice.

Veseli brijeg, naselje koje svojataju i Starčevica i Rebrovac i Ada je uvijek bilo  (i ostalo) naseljeno mahom Romskim stanovništvom. Tu je uvijek bilo graje i pjesme, pa su zbog njihove vesele naravi ulicu u ovom naselju nazvali Veseli brijeg. Legenda kaže da je ulica Koste Jarića, koja se jednim dijelom naslanja na Veseli brijeg, prepuna talentovanih muzičara, ne-Roma. Zbog takve situacije oni su vrlo često bili glavni akteri tračeva i šala koje su se odnosile na njihove žene i “druženje” sa “veselim komšijama”.

veseli brijeg banjaluka

Sa ovim “veselim začinom” na kraju, za ovaj put završavamo priču o banjalučkim ulicama. Nadamo se da ste naučili nešto novo o našem gradu i da ste se zabavili.  Ukoliko smo preskočili neki posebno zanimljiv naziv ulice, javite nam se mejlom na [email protected], ili na našu Fejsbuk stranicu, a mi ćemo se potruditi da istražimo i sa vama podijelimo zanimljivosti koje pronađemo u nekom od nastavaka ove reportaže.

(Banjaluka.net)