Bježe od šefovskih pozicija: Generacija Z odbija napredovanja
Mladi zaposleni sve manje žele vodeće pozicije, jer više cijene ravnotežu između poslovnog i privatnog života nego višu titulu i veću odgovornost. Kompanije stoga upozoravaju na sve veće poteškoće u pronalaženju budućih vođa.
Za Generaciju Z, uspjeh u karijeri više nije nužno povezan s napredovanjem. Umjesto vodećih pozicija, mnogi mladi ljudi daju prioritet boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života te izbjegavaju veću odgovornost i duže radno vrijeme.
Inače, Generacija Z obuhvata osobe rođene između 1997. i 2012. godine.
Ovaj trend postaje sve veći izazov za kompanije, koje se već suočavaju s poteškoćama u odgoju nove generacije vođa, piše SEEBiz.
„Prema globalnim istraživanjima, samo oko šest odsto pripadnika Generacije Z želi preuzeti više rukovodeće pozicije i postati šef. To je vrlo veliki problem za organizacije i njihovo poslovanje“, rekao je za Euronews Tomasz Szklarski, izvršni direktor kompanije Enpulse i stručnjak za angažman zaposlenih.
Prema njegovim riječima, glavni razlog nespremnosti mladih da preuzmu vodeće uloge je prvenstveno sve veća odgovornost koju takve pozicije donose.
Glavni razlog nespremnosti mladih da preuzmu vodeće uloge je prvenstveno sve veća odgovornost koju takve pozicije donose.
Menadžeri imaju sve više zaposlenih pod svojim okriljem
Posljednjih godina broj zaposlenih koji odgovaraju jednom menadžeru značajno se povećao. Prema riječima stručnjaka, prosječna veličina timova povećala se s oko šest na dvanaest članova.
To znači puno veći pritisak na menadžere. S jedne strane, moraju ostvarivati poslovne ciljeve i biti odgovorni upravi i odboru kompanije, a s druge strane, moraju se brinuti o razvoju, motivaciji i dobrobiti sve većih timova.
„Generacija Z dobro je razmislila o tome šta za njih znači ravnoteža između poslovnog i privatnog života i kakve žrtve zahtijeva upravljanje ljudima. Mladi ljudi jasno vide teret koji dolazi s pozicijom menadžera. Odgovorni su i svojim nadređenima i sve većim timovima kojima je potrebna stalna podrška“, objašnjava Szklarski.
Poseban izazov za Evropu
Pad interesa za menadžerske pozicije nije samo problem pojedinačnih kompanija, već globalni trend koji bi mogao posebno teško pogoditi Evropu. Kontinent se već suočava sa starenjem stanovništva i smanjenjem radno sposobnog stanovništva.
„Biće sve manje i manje zaposlenih, posebno u Evropi. Ako ne osposobimo novu generaciju vođa i ne pripremimo ljude da preuzmu odgovornost za timove, biće sve teže održati efikasnost organizacija“, upozorava stručnjak.
Iako vještačka inteligencija preuzima sve više poslovnih procesa i automatizuje mnoge zadatke, Szklarski smatra da to neće riješiti nedostatak menadžera. Po njegovom mišljenju, ostaje pitanje bi li zaposleni bili spremni prihvatiti uputstva algoritama i bi li vještačka inteligencija uopšte mogla efikasno obavljati ulogu menadžera. Vođenje timova i dalje zahtijeva vještine koje je teško zamijeniti algoritmima, uključujući empatiju, izgradnju međuljudskih odnosa, motivisanje zaposlenih i donošenje odluka koje uzimaju u obzir ljudski aspekt organizacije, prenosi SEEBiz.
Oznake: generacija Z
