Šta znači kada na Petrovdan djetetu poklonite jabuku i zašto se to radi baš tog dana

Petrovdan, koji se obilježava 12. jula, jedan je od najvećih ljetnjih praznika u srpskoj tradiciji. Posvećen je Svetim apostolima Petru i Pavlu, a vijekovima ga prate brojni narodni običaji i vjerovanja nastali u vrijeme kada je život ljudi bio usko povezan sa prirodom i poljoprivredom.

O značaju ovog praznika i običajima koji ga prate govorio je Saša Srećković, muzejski savjetnik Etnografskog muzeja.

Zašto se djeci na Petrovdan poklanja jabuka

Najpoznatiji simbol Petrovdana je rana sorta jabuke poznata kao petrovača. Nekada se vjerovalo da prve jabuke ne treba jesti prije ovog praznika, već da ih na Petrovdan treba odnijeti u crkvu na osvećenje.

Nakon osvećenja jabuke su dijeljene djeci, članovima porodice i bliskim ljudima, uz želje za zdravlje, mir, napredak i porodičnu slogu. Pokloniti djetetu jabuku na Petrovdan zato je predstavljalo simboličnu želju da ono bude zdravo, srećno i zaštićeno tokom cijele godine.

U pojedinim krajevima posebno se vodilo računa da svako dijete dobije osvećenu petrovaču, naročito ako prije praznika nije jelo jabuke. Ovaj običaj zadržao se u nekim porodicama i danas, iako se više ne poštuje podjednako u svim dijelovima zemlje.

Jabuke se nisu sjekle nožem

Za petrovače su bila vezana i brojna narodna vjerovanja. Smatralo se da jabuke na Petrovdan ne treba sjeći nožem, niti ih udarati jednu o drugu, jer bi takav postupak mogao da prizove grad i nevrijeme koje bi uništilo usjeve.

Ovakva vjerovanja nastala su u vremenima kada je opstanak porodice u velikoj mjeri zavisio od uspjeha ljetine. Zbog toga su ljudi poštovali običaje za koje su vjerovali da mogu zaštititi polja, voćnjake i stoku od nevremena i bolesti.

Na Petrovdan se izbjegavao težak rad

Na Petrovdan se, kao i tokom drugih velikih crkvenih praznika, izbjegavao težak fizički rad, naročito rad u polju. Dan je bio namijenjen odmoru, odlasku u crkvu, molitvi i okupljanju porodice.

U pojedinim krajevima čobani su pleli vijence od poljskog cvijeća i stavljali ih stoci na rogove. Vjerovalo se da će je na taj način zaštititi od bolesti i obezbijediti joj dobro zdravlje i napredak.

Vrijeme sabora, vjenčanja i porodičnih okupljanja

Petrovdan je tradicionalno bio vrijeme velikih narodnih sabora, vašara i porodičnih okupljanja. Na tim skupovima trgovalo se, susretali su se rođaci i prijatelji, sklapala nova poznanstva i učvršćivale veze među ljudima.

Praznik se smatrao posebno blagoslovenim, pa su se u pojedinim krajevima na Petrovdan organizovala krštenja i vjenčanja.

Ovim praznikom završava se i Petrovski, odnosno Apostolski post, nakon kojeg se porodice okupljaju za svečanom trpezom, u skladu sa crkvenim pravilima.

Slava pekara i ribara

Petrovdan se u narodu smatra i slavom pekara i ribara. Pekari ga obilježavaju kao čuvari hljeba, jedne od osnovnih životnih namirnica, dok ga ribari slave jer je Sveti Petar, prije nego što je postao apostol, bio ribar.

Poklanjanje jabuke djetetu na Petrovdan zato nije samo lijep gest, već običaj koji u sebi nosi želju za zdravljem, zaštitom i blagostanjem. Petrovača je kroz vijekove postala jedan od najprepoznatljivijih simbola praznika koji povezuje vjeru, porodicu, prirodu i narodnu tradiciju.

(Telegraf)

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno