Svijet 02.07.2026.

Dječak se probudio sa šišmišem na licu, umro od bjesnila

ČITANJE: 2 minute

Jedanaestogodišnji dječak iz Kanade preminuo je od bjesnila nakon što se 2024. godine probudio sa šišmišom na licu dok je s porodicom boravio u vikendici u Ontariju.

Iako se incident dogodio prije dvije godine, detalji slučaja objavljeni su tek u ponedjeljak u časopisu Canadian Medical Association Journal, piše BBC.

Dječak, čije ime nije objavljeno, otjerao je šišmiša s lica, a njegov otac je životinju uhvatio u posudu i pustio je napolje. Kako dječak nije imao vidljive povrede, a roditelji nisu primijetili ništa neobično u ponašanju šišmiša, nisu odmah potražili ljekarsku pomoć. Međutim, 19 dana kasnije dječak je počeo osjećati utrnulost i oticanje lica.

U danima koji su uslijedili, porodica ga je više puta vodila u hitnu službu, a ljekari su pokušavali utvrditi uzrok njegovih simptoma. Isprva su posumnjali na Bellovu paralizu, privremenu slabost mišića jedne strane lica, te su mu propisali antivirusne lijekove.

Nakon toga je ponovo primljen u bolnicu, prvo s pretpostavljenom dijagnozom herpesne upale usta i desni, da bi se već narednog dana vratio zbog slabosti desne strane lica.

Dok je čekao prijem u bolnicu, dobio je temperaturu od 39°C, počeo otežano gutati te je postao zbunjen i imao vizuelne halucinacije. Njegovo stanje se istog dana naglo pogoršalo, zbog čega je intubiran i smješten na Odjel dječije intenzivne njege.

Ljekari s Odjela za pedijatriju i zdravlje djece Univerziteta u Manitobi izrazili su snažnu sumnju na bjesnilo. Nekoliko dana kasnije testovi su potvrdili da je dječak zaražen virusom bjesnila, a Kanadska agencija za inspekciju hrane identificirala je soj virusa koji potječe od šišmiša.

Dječak je preminuo 17 dana nakon prijema u bolnicu. U izvještaju se navodi da nije imao historiju alergija, kontakte s oboljelim osobama, ugrize krpelja niti je nedavno putovao izvan zemlje.

Zaraze bjesnilom izuzetno su rijetke u Kanadi, gdje je od 1924. godine zabilježeno 28 smrtnih slučajeva kod ljudi. Kanadsko veterinarsko medicinsko udruženje ističe da je to rezultat uspješnih programa vakcinacije.

„Niska stopa bjesnila posljedica je široko rasprostranjenih i kontinuiranih programa vakcinacije, a izostanak tih programa može dovesti, i dovest će, do ponovne pojave bolesti“, navodi se u saopćenju Udruženja.

Stručnjaci upozoravaju da svaki direktan kontakt čovjeka sa šišmišem zahtijeva postekspozicijsku profilaksu – medicinski tretman koji se primjenjuje odmah nakon moguće izloženosti zaraženoj životinji. Nakon što se razviju simptomi, infekcija bjesnilom gotovo je uvijek smrtonosna, zaključuje se u izvještaju.