Kako zaustaviti vlagu iz temelja prije fasade: Savjet iskusnog majstora koji spasava zidove FOTO
Postavljanje nove fasade na kuću ili stambeni objekat investicija je koja bi, prema svim pravilima, trebala da riješi problem hladnih zidova i smanji račune za grijanje.
Međutim, u građevinskoj praksi se nerijetko dešava potpuno suprotan scenario, pa objekti koji nikada nisu imali problema sa vlagom, nakon ugradnje nove izolacije, doslovno „proplaču“, a uglovi soba poprime crnu boju od buđi.
Da fasada sama po sebi nije čarobni štapić, već potencijalna zamka ako se ne uradi po pravilima struke, za BL portal otvoreno govori banjalučki majstor i fasader Saša Obradović, sa dugogodišnjim iskustvom rada na terenima širom regiona.
Jedna od najvećih grešaka sa kojom se zanatlije susreću na starijim objektima jeste štednja na materijalu i ugradnja nedovoljne debljine izolacije. Kada se na takve zidove postavi pretanak stiropor od svega pet centimetara, unutrašnja površina zida i dalje ostaje hladna, što neminovno dovodi do kondenzacije vodene pare unutar samih prostorija. Ovu cjenovnu zamku i njene posljedice detaljno pojašnjava naš sagovornik.
„Ljudi često misle da su završili posao ako stave bilo kakvu izolaciju, ali minimum za današnje standarde je deset centimetara, dok je optimalno ići na dvanaest ili petnaest centimetara debljine. Takođe, grafitni stiropor daje znatno bolje performanse, jer ako promašite debljinu, niste uradili ništa osim što ste bacili novac i osudili zidove na vlagu“, ističe ovaj iskusni majstor za BL portal.
FOTO: BL PORTAL
Drugi ogroman problem na koji struka neprestano upozorava jesu takozvani toplotni mostovi, odnosno mjesta na objektu gdje izolacija nije kontinuirano povezana. To se najčešće dešava zbog lošeg lijepljenja ploča, ostavljanja praznina ispod stiropora ili loše ugrađenog završnog ljepila i maltera.
Kritične tačke su spojevi ploča, balkoni, ivice zidova i prostor oko prozora, odnosno špalete, gdje je obavezno koristiti XPS materijale na kritičnim dijelovima kako bi se prekinuo prodor hladnoće. O tome zašto se crne mrlje javljaju baš na tim mjestima, naš sagovornik nudi jasno objašnjenje.
„Fasada mora da se radi kao neprekidni omotač oko objekta, jer ako majstori preskoče prostor oko prozora ili ivice balkona, tu se stvara drastična razlika u temperaturi. Na tim mikro-lokacijama topli vazduh iznutra udara u hladnu tačku i tu se najbrže razvija opasna crna buđ koja narušava zdravlje ukućana“, naglašava Obradović za BL portal.
Treći, ali jednako važan faktor koji investitori zaboravljaju nakon što „upakuju“ kuću u novu fasadu i postave modernu PVC stolariju, jeste drastična promjena u ventilaciji prostora. Kada se objekat hermetički zatvori, prirodni protok vazduha kroz stare pukotine prestaje da postoji, pa sva vlaga iz kupatila, kuhinje, ali i ona koja nastaje disanjem i sušenjem veša, ostaje zarobljena unutra.
Ukoliko se objekti dodatno bore sa kapilarnom vlagom iz temelja, nova fasada će je samo trajno zaključati u zidu ako se prethodno ne uradi drenaža, injektiranje zidova ili horizontalna hidroizolacija.
Zbog toga struka savjetuje upotrebu paropropusnih završnih slojeva, poput silikatnih ili silikonskih fasadnih boja i kvalitetnih završnih maltera koji omogućavaju objektu da prodiše.
„Kada kompletno izolujete objekat, morate promijeniti i sopstvene navike, što znači da je neophodno redovno provjetravanje od tri do pet minuta jakog, unakrsnog zračenja dnevno, umjesto držanja prozora stalno na takozvani kip. Gdje god je moguće, poželjno je ugraditi kuhinjske nape i ventilatore u kupatilu, a u novogradnji se sve češće radi mehanička rekuperacija vazduha kako bi se obezbijedio zdrav ambijent“, pojašnjava Obradović.
Ključ uspješne investicije leži u idealnom balansu između dovoljne debljine izolacionog materijala, potpune eliminacije toplotnih mostova i paropropusnosti spoljnih zidova.
„Nema te fasade koja će sakriti loše urađene temelje ili nemar pri lijepljenju stiropora, jer građevina ne trpi prečice i svaku grešku na kraju naplati kroz vlagu i buđ u kući“, zaključuje ovaj banjalučki majstor za BL portal.
Na kraju, računica je jasna i pokazuje da nova fasada ne rješava problem vlage sama po sebi, već isključivo ako je pravilno projektovana, pedantno izvedena i praćena adekvatnim provjetravanjem životnog prostora.
Ponovo uhapšen Banjalučanin koji je vezao sina za banderu: Djetetu i tazbini prijetio ubistvom
Granična policija BiH o zloupotrebi službenog vozila: Imamo nultu toleranciju na takve postupke
