Hrvatska liga s najskupljim fudbalerima, liga BiH četvrta u regiji

Najskuplje fudbalere u Adria regiji ima Hrvatska liga, a odmah iza nje dolazi Super liga Srbije, dok fudbaleri ostalih liga u regiji zajedno vrijede manje od onih iz Super lige Srbije.

Istraživanje Bloomberg Adrije pokazalo je da fudbaleri u Hrvatskoj ligi na tržištu zajedno vrijede 284 miliona evra, a u Super lige Srbije 189 miliona evra. Međutim, na evropskom nivou ovo jako male vrijednosti. Naime, samo je prelazak Brazilca Neymara iz Barcelone u PSG 2017. godine koštao 222 miliona evra. Istina je da je taj prelazak bio najveći zabilježeni transfer u istoriji fudbala, ali opet pruža dobru sliku regionalnih liga.

Vrijednost igrača u Prvoj fudbalskoj ligi Slovenije je 54 miliona evra, Premijer liga Bosne i Hercegovine ima gotovo jednako vrijedne igrače, dok je vrijednost igrača u Prvoj makedonskoj fudbalskoj ligi 35 miliona evra.

Za Bloomberg Adriu je govorio skaut i sportski menadžer Edina Džeke, Irfan Redžepagić, koji je rekao da su skauti ključni za unapređenje klubova iz BiH.

“Ono što mislim da je slabo zastupljeno u BiH su skauti u službenim klubovima. Oni su jako bitni za pronalaz mladih talenata”, rekao je Redžepagić.

Fudbalski savez BiH

Investicije u skauting se ne vide na prvu, primjetne su na terenu i to je mjerilo za navijače i ljude. Zakonska regulativa za sportske menadžere je uspostavljena preko Fudbalskog saveza BiH koji implementira zakone FIFA-e.

“Kad je bolji teren, kad je bolja podloga dolaze igrači do izražaja. Rezultati su drugačiji, igra je drugačija, cijeli ambijent je drugačiji. To je osnovna razlika infrastruktire u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj, nije njihova infrastruktura mnogo bolja ali je bolja nego naša.”

U BiH mladi igrači iz određenih regija države gravitiraju ka Dinamu, Hajduku, Crvenoj Zvezdi i Partizanu radije nego domaćim klubovima.

“Kvalitetni momci sa 14, 15 godina izalze iz BiH, odlaze u Srbiju i Hrvatsku i nama je malo tržište zbog toga. Sve što vrijedi ide negdje drugo. Zbog bolje infrastrukture, boljih stadiona i jačih imena klubova i činjenica da navijaju za te klubove”, rekao je. Smatra da nedostaje promocija domaćih klubova kao i sustavno ulaganje u sport.

Usporedbe radi, vrijednost igrača u engleskom Premiershipu je 9,2 milijarde eura, a u Bundesligi u Njemačkoj taj je broj 4,2 milijarde evra.

Za Bloomberg Adria Market govorio je proslavljeni nogometaš i golman Evetona, Asmir Begović.

U iščekivanju početka nove sezone Premier League on je kazao kako je ova liga za vrijeme njegove duge karijere proživjela veliku transformaciju.

“EPL je doživjela veliku transformaciju. Ovdje je fudbal velika stvar, kultura je takva. Nema tu prevelike razlike između prvog i 20. mjesta. Dosta je kvaliteta i igrača koji žele igrati samo u Engleskoj”, naveo je on neke od razloga koji čine razliku engleske lige u odnosu na ostale.

Begović navodi kako se na Otoku dosta ulagalo u stadione, infrastrukturu te kako se rezultati itekako vide.

“Uspjeh EPL je kolektivna priča. Mnogo pametnih ljudi vode posao, oni slučaju igrače, navijače, vlasnike klubova. Na kraju ako je kvalitet utakmica najviši onda je ukupan rezultat izvjestan”, kazao je Begović.

Međutim, vrijednost liga prije ukazuje na njihovu popularnost na evropskom nivou nego na ukupnu kvalitetu igrača iz te zemlje. Naime, u vrijednost igrača jedne lige računaju se i strani igrači – tako da neki od najkvalitetnijih igrača s ovih prostora nisu upisani u vrijednost lokalnih liga, već u vrijednost liga u kojima igraju. A nije da ih nema.

Najvrijedniji igrač iz Adria regije napadač je Juventusa i reprezentativac Srbije Dušan Vlahović. Njegovu tržišnu vrijednost Transfermarkt procjenjuje na 85 miliona evra. Vlahovića je Partizan 2018. godine prodao Fiorentini za 3,2 miliona evra kada mu je tržišna vrijednost bila procijenjena na jedan milion evra. Međutim, Fiorentina je ta koja je više profitirala od njegova napretka od Partizana jer je Vlahović ove zime za 81,6 miliona evra prešao iz Fiorentine u Juventus.

Drugi najvrjedniji igrač s ovih prostora takođe je iz Srbije i igra u Italiji: Sergej Milinković Savić koji već godinama igra za Lazio danas na tržištu vrijedi 70 miliona evra. Prije pet godina, Milinković Savić bio je proglašen za potencijalno najvrjednijeg igrača na svijetu, pošto je izašla vijest da postoji interes za njegovo napuštanje Lazija za 200 milion evra. To se nikada nije ostvarilo, a podaci Transfermarkta pokazuju kako je njegova najveća tržišna vrijednost ostvarena 2018. godine, ali da je iznosila 90 miliona evra.

29-godišnji golman Atlético Madrida Jan Oblak treći je najvrjedniji nogometaš iz regije, iako je njegov posljednji transfer bio još 2014. godine za 16 milijuna eura, kada je iz Benfice došao u Madrid. On danas na tržištu vrijedi 45 milijuna, a na vrhuncu, 2019. godine, kada je njegov klub osvojio europski superkup, vrijedio je 100 milijuna eura.

Dokaz da jačina domaćih igrača doprinosi nogometu u regiji je i činjenica što se, usprkos slaboj vrijednosti igrača u regiji, države regije dosta solidno drže na rangiranju reprezentacija koje sastavlja FIFA. Međutim, i na toj je listi opet najjača Hrvatska, koja se nalazi na 15. mjestu, a poslije nje dolazi Srbija na 29. mjestu liste. Bosna i Hercegovina je 57., Sjeverna Makedonija 64., a Slovenija 65. država na rang-listi svjetskoga nogometnog saveza.

Ekonomija igra važnu ulogu

Gledajući podatke, jasno je da su lige u regiji značajno slabije od europskih liga. Međutim, analitičari Bloomberg Adrije pokazali su kako je to u principu odraz stanja ekonomija, budući da se vrijednost igrača u prvim ligama u regiji u usporedbi s ukupnim bruto domaćim proizvodima država ne razlikuje od situacije u Njemačkoj i Engleskoj.

Naime, vrijednost nogometaša u Srbiji iznosi 0,4 posto BDP-a Srbije, a istovremeno je to i odnos BDP-a i vrijednosti igrača u Premiershipu. U Njemačkoj je vrijednost igrača nešto niža te je ekvivalent 0,1 posto BDP-a.

Troškovi i zarade klubova

Plaće i transferi u nogometu veliki su. U usporedbi s drugim industrijama, u nogometu se značajno veći udio ukupne zarade odvaja za plaće i transfere. Čak 91 posto ukupne zarade klubova ide na plaće i troškove transfera. Usporedbe radi, u građevinarstvu je taj udio 22 posto, a u zdravstvu 52 posto.

Pored toga, nogometni klubovi sve više novca troše na zarade i transfere. U cijeloj je 2020. godini na plaće išlo 78 posto zarada, a prije pandemije to je bilo 66 posto.

Istovremeno, klubove su pogodili isti problemi kao i ostale kompanije. Prazni stadioni tijekom pandemije doveli su do rekordno velikih gubitaka 2021. godine, ali cijene transfera nisu se smanjivale. To je klubove dovelo do dodatnih zaduživanja te su dugogodišnja dugovanja klubova koji o tome izvještavaju prošle godine porasla za 15 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Upravo su zato klubovi 2021. godine manje investirali – međutim, očekuje se kako će im se prihodi ove godine kada su stadioni opet puni nanovo stabilizirati.

Međutim, prihodi od ulaznica čine mali dio zarade nogometnih klubova. Podaci Bloomberg Adrije pokazuju zašto je za vrijeme pandemije bilo važno igrati nogomet bez navijača. Klubovi najviše novca zarađuju od TV prava u svojim državama, od UEFE te od sponzora.

Pritom, sponzori uglavnom nisu napuštali klubove za vrijeme zatvaranja. Čak 69 posto nogometnih klubova u Europi ostalo je s istim sponzorom, a 63 posto uvelo je sponzore na rukavima, što je povećanje od 46 posto, koliko je u 2020. godini bilo klubova sa sponzorima na rukavima.

(Bloomberg Adria)