Vijesti 30.09.2019.

REGISTAR NA POMOLU: Uskoro će se znati ko je umjetnik, a ko stručnjak u kulturi RS

ČITANJE: 5 minuta

Ko je umjetnik, a ko stručnjak u kulturi – znaće se po tome u koji registar bude upisan. Naime, Ministarstvo prosvjete i kulture RS donijelo je nedavno odluku o stvaranju registra umjetnika i registra stručnjaka u kulturi, koji su zamišljeni kao baze podataka, odnosno, evidencija svih umjetnika i stručnjaka u kulturi koji žive i rade na području Republike Srpske.

Tako umjetnik mora najmanje tri godine da se bavi umjetničkom djelatnošću, nezavisno od stečenog obrazovanja, da ima kontinuitet javnog obavljanja svojih djela. U Ministarstvu su napravili pravilnik prema kojem će biti vrednovano 36 umjetničkih zanimanja.

Pravo na upis u registar stručnjaka u kulturi ima fizičko lice koje je državljanin Republike Srpske ili BiH, ima prebivalište u Republici Srpskoj neprekidno u posljednje tri godine, steklo je visoko obrazovanje odgovarajućeg obrazovnog profila, da se najmanje pet godina bavi stručnom djelatnošću u oblasti kulture te ima kontinuitet obavljanja umjetničke djelatnosti i djela su mu dostupna i objavljena.

Da li su ovakvi registri neophodni i šta će oni zapravo značiti za one koji se bave umjetničkom djelatnošću u Republici Srpskoj, pitali smo domaće umjetnike.

Irena Medar-Tanjga, vanredni profesor na Univerzitetu u Banjaluci i viši kustos etnolog, pozdravlja i podržava uspostavljanje Registra umjetnika i stručnjaka u kulturi na nivou Republike Srpske.

“Ovo područje do sada je bilo neuređeno, tako da će se na ovaj način uspostaviti sistem u oblasti kulture, te utvrditi status umjetnika i stručnjaka. Vođenjem ovakvog registra imaćemo konačno imena najistaknutijih pojedinaca u oblastima svog djelovanja. Posebno pozdravljam planirane benefite i nagrade”, rekla je ona te dodala da kao nekom ko se u svom radu bavi očuvanjem i promocijom tradicije, posebno joj je drago da će i ova oblast biti tretirana, te da će u registru biti evidentirani najznačajniji etnolozi, etnomuzikolozi, muzeolozi, ali i konzervatori i restauratori pokretnog i nepokretnog kulturnog nasljeđa.

“Ovim registrom biće obuhvaćeni i koreografi i izvođači narodnih igara te uspješni rukovodioci ansambala, čije će dosad gotovo potpuno zanemareno djelovanje u oblasti očuvanja i promocije tradicije, biti konačno vidljivo, procijenjeno i priznato.

Da se tradicijom ne bave samo ovi stručnjaci, pokazuje nam i primjer mladog umjetnika – modnog kreatora Marka Fehera, koji je svojom kolekcijom ‘Kozara Ethno Fuzion’, realizovanom kado dio projekta ‘Banjaluka 2024’, pokazao mogućnosti promocije tradicije na neke nove načine”, kazala je Medar-Tanjga.

Direktor Narodnog pozorišta RS (NP RS) Nenad Novaković istakao je da je bilo vrijeme da u Ministarstvu shvate da neko o umjetnicima mora da vodi računa, te je pohvalio odluku da se formiraju registri.

“Ozbiljnost jedne države, jednog društva leži u tome koliko vodimo računa o ljudima koji su nešto ostavili iza sebe. Potrebni su precizni kriterijumi koji se moraju izdefinisati ko u koju kategoriju pripada i onda više neće biti problema. Evo, recimo, mi smo prvi put u NP RS uspostavili kriterijume napredovanja glumačkih grupa. Mi imamo jednu apsolutnu harmoniju sad, zna se, pravilnik postoji, transparentan, jasan, ko ispuni uslove, ide, ne treba mu direktor, ministar”, smatra Novaković.

Sanja Pupac, viši kustos etnomuzikolog Muzeja RS i viši asistent na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, smatra da uvođenje u ove registre može i te kako da ima pozitivne efekte.

“Samim tim što će se steći uvid ko se sve bavi tom vrstom umjetnosti, imamo određene benefite i saznanja. U daljoj komunikaciji i realizaciji određenih projekata imaćemo listu/popis stručnjaka ili umjetnika iz određene oblasti za koju nam se ukazala potreba za angažovanje ili saradnju”, pojasnila je ona.

Vjeruje da je ovo jedan veoma veliki i koristan projekat i nada se da će se i umjetnici i stručnjaci odazvati na njega.

“Na sve ovo gledam kao na jedan veliki imenik u kojem ćemo moći da potražimo, a i dobijemo informaciju o željenoj potrazi. Registar umjetnika i stručnjaka u kulturi je veoma značajna stvar, jer će konačno da objedini iste umjetničke grupe na jednom mjestu, a ujedno će se steći uvid i o to koliko stručnjaka i umjetnika djeluje na prostoru Republike Srpske. Ja se svesrdno zalažem za to da treba da čuvamo i njegujemo naše, prvenstveno našu tradiciju, pa tako treba da imamo i popise naših stručnjaka i umjetnika da bismo mogli da ih angažujemo u pozitivnom smislu”, istakla je Sanja Pupac.

Iako se dobar dio onih koji se bave umjetnošću slaže s tim da su ovi registri pozitivan korak u kulturi Republike Srpske, ima i onih koji ne dijele to mišljenje. Pisac i novinar Goran Dakić kaže da mu ne pada na pamet da se “učlani” u ovaj registar.

“Umjesto da rješavaju najvažnije probleme u kulturi, kao što su status samostalnog umjetnika ili pravni status ustanova kulture u FBiH, Ministarstvo osniva registar koji će raditi tačno šta? Da ne govorimo o besmislenim uslovima za upisivanje u registar. Prema onome što je Ministarstvo propisalo, Boro Kapetanović ne bi mogao da bude ‘stručnjak u kulturi’, jer nije završio fakultet. I šta je uopšte stručnjak u kulturi? Čime se stručnjak u kulturi bavi? Stara opsjena – umjesto pisaca, reditelja i koncert-majstora, imaćemo stručnjake u kulturi i tako ćemo dobiti novu/staru platformu koja će omogućiti mediokritetima da i dalje vladaju kulturnom scenom”, rekao je Dakić.

Pomoćnik ministra za kulturu Tanja Đaković ranije je istakla da je registar umjetnika i registar stručnjaka u kulturi početni korak koji je Ministarstvo zacrtalo Strategijom razvoja kulture i Zakonom o kulturi u smislu sprovođenja kulturne politike.

“Ministarstvo će izraditi sistem, jer će upisom u registre u kulturi umjetnici dati doprinos razvoju udruženja. Imaćemo reprezentativna udruženja, reprezentativna strukovna i ostala udruženja. Tamo gdje postoje dva strukovna udruženja u kulturi, veći broj bodova prilikom dodjele statusa dobiće oni koji imaju veći broj registrovanih umjetnika i stručnjaka, što podrazumijeva reorganizaciju sufinansiranja programa i projekata”, rekla je Đakovićeva i dodala da će udruženje koje bude okupljalo veći broj umjetnika i stručnjaka moći da računa na veći iznos sredstava za projekte i programe. Zahtjev za upis u registre, kao i pravilnik o istima mogu se naći na stranici Ministarstva prosvjete i kulture RS.

(Nezavisne)