Sajam numizmatike u Banjaluci: Stari novac kao hobi i izvor zarade

Mini-sajam numizmatike biće održan 2. aprila u Domu omladine u Banjaluci s ciljem druženja, promocije Društva numizmatičara RS i upisa novih članova, a numizmatika se pokazuje kao zanimljiv hobi, ali i izvor zarade.

-Posjetioci će se moći učlaniti u Društvo, dobiti procjenu svoje kolekcije, te kupiti, prodati ili razmijeniti dio numizmatičke kolekcije. Otvorenog smo karaktera i svi članovi su dobro došli- kažu organizatori. Istinski ljubitelji starih i rijetkih novčanica 1999. godine osnovali su Društvo numizmatičara RS, koje, jer nemaju stalne prostorije, zasad ima 14 aktivnih članova i mnogo više pasivnih sakupljača starog novca.

Numizmatika je pomoćna istorijska disciplina koja se bavi nastankom, razvojem i upotrebom novca kroz istoriju. Zavisno od afiniteta neki od numizmatičara sakupljaju isključivo kovanice, neki papirni novac, a neki oboje, što je veoma kompleksno, dok neki sakupljaju kovani novac iz perioda Austrougarske.

-Vrijednost nije u tome da se nađu najstarije novčanice, već one koje su rijetke i nisu štampane u mnogo primjeraka, a najvrednije su novčanice koje su u perfektnom stanju. Postoji i gradiranje, odnosno ocjena stanja novčanice, a najkvalitetnije su one koje nikada nisu korištene, nemaju ogrebotine i nisu nikada presavijene. One su dva do tri puta vrednije od korištenih novčanica- priča Zoran Knežević, predsjednik Društva numizmatičara RS.

Prema njegovim riječima, svi kolekcionari uglavnom počinju sakupljati kolekciju koju čini korišten novac, načešće naslijeđen, a zatim upotpunjuju kolekciju razmjenjujući se sa drugima. Kada se sakupe osnovne novčanice, oni koji žele više – novčanice počinju da kupuju.

-Uvijek se dio novca koji je izdavala određena država odvajao za kolekcionare i on je postajao dio numizmatičke kolekcije. Izvlačenjem tog novca iz upotrebe on postaje višak u banci, koja dio ostavlja sebi, a dio daje numizmatičarima po nekoj simboličnoj cijeni- ističe Knežević.

Iako članovi ovog društva sada uglavnom imaju privatne kolekcije, u fazi su formiranja ogledne zbirke Društva numizmatičara, te ozbiljnije rade na sakupljanju literature uz koju numizmatičari mogu detaljnije istaživati ovu oblast.

U društvu ima i mlađih i starijih članova, a novac sakupljaju i djeca, koja nisu mnogo aktivna. Nekima je sakupljanje novca hobi, dok neki numizmatiku vide kao izvor zarade. Cijena novčanice zavisi i od serijskog broja, jer postoji tzv. nulta serija i ona predstavlja uzorak novčanice koja će se koristiti i šalje se bankama, kao i serije koje imaju štamparsku grešku. Takve novčanice završe u rukama uglednih članova banke ili ozbiljnih kolekcionara.

-Recimo, novčanica od 50.000 dinara iz prve serije vrlo je rijetka i vrijedi nekoliko stotina KM ukoliko nije bila u opticaju, dok presavijenoj novčanici vrijednost pada 10 puta. Rijetka novčanica na našim prostorima je i jedna KM s likom Ive Andrića, na kojoj postoji štamparska greška. Od starijih novčanica značajno je spomenuti onu od 500 dinara iz 1944. godine, koja u dobrom stanju košta preko 1.000 KM. Takođe, 1.000 dinara iz Kraljevine Jugoslavije dvadesetih godina štampana bez rozete- priča Knežević.

Tada se, dodaje, pojavio i veliki broj krivotvorenih novčanica, nakon čega su se novčanice počele štampati s rozetom, a originalna novčanica bez rozete je veoma vrijedna.

-Iz Knjaževine Srbije prvi novac koji je ušao u upotrebu 1819. godine takođe je veoma dragocjen kolekcionarima- ističe Knežević, te poziva sve zainteresovane da dođu na mini-sajam u Banjaluku.

(NN)