Svjetske berze u 2022. pale najviše od 2008. godine – šta nas čeka iduće godine

MSCI indeks svih najvećih berzi u svijetu pao je u proteklih godinu dana oko 20 posto, što je njegov najveći gubitak od globalne finansijske krize 2008. godine, kada je potonuo više od 43 posto.

Pritom je na Wall Streetu, najvećoj svjetskoj bsrzi, Dow Jones izgubio 8,7 posto, dok je S&P 500 potonuo 19,4, a Nasdaq indeks 33 posto.

“Posljedica je to niza razloga, od problema s kovid virusom u Kini do invazije na Ukrajinu. Ali, za investitore je ipak najvažnije bilo šta radi Fed”, kaže Art Cashin, direktor operacija na berzi švajcarske banke UBS, prenosi Tportal.

Kako je inflacija u SAD polovinom godine dosegnula najviše nivoe u više od 40 godina, američka centralna banka povećala je ključne kamatne stope za ukupno 4,25 postotnih bodova, na najviše nivoe od 2008. godine.

Tako agresivno zaoštravanje monetarne politike Feda nije zabilježeno još od osamdesetih godina.

A to je izazvalo oštar pad cijena dionica. Padom S&P 500 indeksa od 19 posto izbrisano je oko 8.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica.

Pritom su najviše pale cijene dionica tehnoloških kompanija, kojima ne odgovara okruženje s visokim kamatama.

Nakon što su u 2021. godini, za vrijeme izlaska iz korona krize, snažno porasle, u 2022. su cijene dionica tehnoloških divova, kao što su Apple, Alphabet, Microsoft, Nvidia, Amazon.com i Tesla potonule između 28 i 66 posto.

I većina ostalih sektora zabilježila je pad, ali S&P indeks energetskog sektora skočio je u proteklih godinu dana 59 posto, što se zahvaljuje rastu cijena nafte.

Izazovna 2023. godina

Posljednjih mjeseci inflacijski pritisci u SAD popuštaju, što podržava nadu da će Fed uskoro završiti ciklus povećanja kamata.

Ali, ulagači se plaše da će privreda 2023. godine uroniti u recesiju, a kamate ostati na visokim nivoima duže nego što se očekivalo.

Osim recesije, ulagače zabrinjava i brzo širenje kovid virusa u Kini, nakon što su tamošnje vlasti odustale od politike nulte tolerancije kovida i počele popuštati restriktivne mjere.

Dugoročno će to, kažu analitičari, podstaknuti rast druge po veličini svjetske privrede.

Ali, broj zaraženih ne samo u urbanim, nego i ruralnim dijelovima Kine brzo raste, pa zdravstveni stručnjaci procjenjuju da se dnevno kovidom zarazi i više od milion ljudi.

Ulagači se plaše da će se s ukidanjem restriktivnih mjera širenje zaraze ubrzati i potrajati duže razdoblje, što bi idućih mjeseci moglo pritisnuti zdravstveni sistem i cijelu privredu.

Zbog toga i niza drugih razloga, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica pao je u preteklih godinu dana oko 19 posto, što je njegov najveći gubitak od 2008. godine.

Evropske berze pale gotovo 13 posto

I na evropskim berzama cijene dionica u proteklih godinu dana oštro su pale. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica izgubio je 12,9 posto, što je njegov najveći godišnji gubitak od 2018.

Pritom je njemački DAX indeks potonuo 12,5, a francuski CAC 9,5 posto.

Posljedica je to invazije Rusije na Ukrajinu, što je izazvalo snažan rast cijena gasa i nafte u Evropi. A ta energetska kriza podstaknula je rast inflacije i gura privredu u recesiju.

Kako je inflacija u evrozoni dosegnula najviše nivoe od kada taj blok postoji, Evropska centralna banka (ECB) povećala je kamatne stope u četiri navrata, za ukupno 2,5 postotnih bodova.

To predstavlja oštri zaokret, s obzirom na to da je godinama ECB vodila vrlo podsticajnu monetarnu politiku. Centralna banka nedavno je poručila da će zbog visoke inflacije morati i u 2023. povećati kamatne stope.

I dok je u proteklih godinu dana velika većina svjetskih berzanskih indeksa pala, britanski FTSE 100 indeks zabilježio je rast, otprilike jedan posto. U sastavu tog indeksa puno je dionica velikih međunarodnih energetskih i rudarskih kompanija, koje je podržao rast cijena nafte i gasa.

Ali, FTSE 250 indeks u kojem je puno više britanskih dionica potonuo je u proteklih godinu dana 19,5 posto, što je njegov najveći gubitak od 2008. godine.

Kao i Fed i ECB, britanska centralna banka agresivno je povećala kamatne stope kako bi suzbila inflaciju, pri čemu je privreds, po mišljenju mnogih, već zaronila u recesiju.