Spasila šišmiša, a telefon joj otkrio ugriz: Uslijedila je trka do bolnice
Turistkinja iz Velike Britanije željela je samo da sazna koju vrstu šišmiša je spasila iz bazena. Međutim, pretraga fotografije na telefonu prikazala joj je upozorenje zbog kojeg je pažljivije pogledala ruku i pronašla dva gotovo nevidljiva traga ugriza.
Laura Horton, 53-godišnja personalna trenerka iz Liverpula, boravila je u maju na grčkom ostrvu Lezbos. Tokom odmora primijetila je šišmiša koji se borio da izađe iz bazena u apartmanskom kompleksu.
Reagovala je instinktivno, izvadila životinju iz vode i držala je na dlanu nekoliko minuta dok joj se krila nisu osušila.
Šišmiš je zatim odletio, a Laura i njeni prijatelji nisu primijetili ništa neobično.
Fotografiju je ubacila u vizuelnu pretragu
Pošto je prethodno fotografisala životinju, Laura je sliku ubacila u Google Lens kako bi saznala o kojoj vrsti je riječ.
Umjesto samo naziva vrste, rezultati su prikazali upozorenje da direktan kontakt sa šišmišem može predstavljati rizik i da su njihovi ugrizi ponekad toliko sitni da ih osoba uopšte ne osjeti.
Laura je tada fotografisala i uvećala vlastitu ruku. Na koži je ugledala dvije sićušne tačke koje ranije nije primijetila.
Obratila se zdravstvenoj službi, gdje joj je savjetovano da što prije ode u bolnicu i procijeni rizik od bjesnila.
Liječenje je počela još u Grčkoj
Prema njenim riječima, sporazumijevanje u prvoj zdravstvenoj ustanovi nije bilo jednostavno. U početku joj je ponuđen antibiotik, ali je nastavila da traži odjeljenje koje se bavi zaraznim bolestima.
Nakon pregleda započela je postekspozicijsku zaštitu protiv bjesnila, koja može uključivati obradu rane, imunoglobulin i seriju vakcina. Dio terapije primila je u Grčkoj, a liječenje je nastavila po povratku u Veliku Britaniju.
Njena priča privukla je veliku pažnju jer pokazuje koliko kontakt sa divljom životinjom može izgledati bezazleno.
Ugriz šišmiša može biti gotovo nevidljiv
Stručnjaci upozoravaju da zubi šišmiša mogu ostaviti veoma sitne tragove. Osoba ponekad ne osjeti ugriz, posebno kada je riječ o kratkom kontaktu ili životinji koju pokušava da pomjeri.
Bjesnilo je rijetka, ali izuzetno ozbiljna virusna bolest. Kada se pojave simptomi, ishod je gotovo uvijek fatalan. Pravovremeno liječenje nakon mogućeg izlaganja, međutim, veoma je efikasno u sprečavanju razvoja bolesti.
Šta uraditi nakon kontakta sa šišmišem?
AI aplikacija može prikazati korisno upozorenje, ali ne može utvrditi da li je životinja zaražena niti odlučiti da li je nekome potrebna terapija.
Osoba koja je dodirnula šišmiša golim rukama, bila ugrizena ili ogrebana trebalo bi da:
- odmah opere mjesto kontakta sapunom i vodom;
- ne pokušava ponovo da uhvati životinju bez stručne pomoći;
- što prije pozove ljekara ili nadležnu epidemiološku službu;
- objasni gdje i kada se kontakt dogodio;
- ne čeka pojavu simptoma.
Posebno je važno potražiti savjet ako je šišmiš pronađen u sobi sa djetetom, osobom koja je spavala ili nekim ko ne može pouzdano da potvrdi da li je došlo do ugriza.
Tehnologija je pomogla, ali ljekar donosi odluku
U ovom slučaju vizuelna pretraga navela je turistkinju da primijeti tragove koje je prethodno previdjela. Ipak, priču ne treba posmatrati kao dokaz da telefon može postavljati dijagnoze.
Najvažnija poruka je mnogo jednostavnija: divlje životinje ne treba uzimati golim rukama, čak ni kada djeluju povrijeđeno, mirno ili bespomoćno.
U slučaju mogućeg ugriza, mnogo je sigurnije dobiti stručnu procjenu nego čekati da se pojavi problem.
Istraživači otkrili jednostavan način da mačka živi duže: Mnogi vlasnici rade upravo suprotno
