Košarac: Plasirati proizvode na evroazijsko tržište

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je danas u Sarajevu da je potrebno napraviti potpunu sinergiju i organizaciju komorskog sistema u BiH da bi privrednicima i iz Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/ bio obezbijeđen plasman proizvoda na nova tržišta, kao što je Evrazijska ekonomska unija.

“Važno je otvoriti dijalog sa predstavnicima poslovne zajednice na koji način zagovarati potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini sa Evroazijskom unijom. O tome sam informisao poslovnu zajednicu, s obzirom na činjenicu da početkom maja u Banjaluci planiramo organizovati međudržavnu komisiju za trgovinu BiH i Rusije”, rekao je Košarac nakon sastanka sa predstavnicima komora u BiH.

Prema njegovim riječima, na tom sastanku bilo bi izneseno šta je to na čemu bi zajedno mogli da rade BiH i zemlje ovog tržišta, s obzirom na to da u BiH postoje kopanije koje uspješno posluju na tržištu EU, a sve s ciljem bržeg protoka kapitala i povećanja investicija.

Košarac je podsjetio da je za BiH i dalje najbitnije tržište EU, zatim tržište Cefte, Efte, Turske, te istakao da je za kompanije iz Republike Srpske i FBiH bitno njihovo udruživanje u komorski sistem, ali i kroz regionalne inicijative, odnosno povezivanje poslovne zajednice BiH sa regionom.

“Pohvalno je da je Spoljnotrgovinska komora BiH, zajedno sa entitetskim komorama, u Komorskom investicionom forumu /KIF/ zapadnog Balkana, da funkcioniše na zadovoljavajući način”, rekao je Košarac i dodao da je neophodno da se u KIF-u pojačaju određene vrste aktivnosti.

Kada je riječ o tržištu EU, Košarac je naveo da ministarstvo na čijem je čelu, zajedno sa komorama u zemlji, treba kroz KIF da traži mjesto za plasman robe iz poljoprivrednog sektora BiH.

“Zatražio sam od predstavnika komorskog sistema da zajednički pojačamo tu vrstu aktivnosti, kako bi proizvodi i iz Republike Srpske i iz FBiH iz agrara lakše i brže mogli da se nađu na tržištu EU”, istakao je KOšarac.

On je najavio učešće na biznis forumima na Kopaoniku i na Jahorini, sajmu privrede u Mostaru, te organizovanje samita energetike u Trebinju, a sve s ciljem povezivanja poslovnih zajednica i izlazak na inostrano tržište robe iz Republike Srpske i FBiH.

“Radiće se na zagovaranju otvorenih zelenih koridora kroz Hrvatsku, za tržište EU, o čemu će se u narednim danima razgovarati sa predstavnicima Vlade Hrvatske”, rekao je Košarac.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić rekao je da je na današnjem sastanku analizirano kako pomoći privredi Srpske i FBiH, kako da osavremene proizvodnju, te kako da na kvalitetan i efikasan način plasiraju proizvode na instrano tržište, odnosno da budu konkurentni na njemu.

“S obzirom na to da je Ministarstvo nadležno za gotovo sve grane privrede, ovo je prava adresa gdje trebamo razgovarati kako u narednom periodu da funkcionišemo i kako da pomognemo privrednicima iz oba entiteta da bi pozitivni trendovi izvoza bili nastavljeni”, istakao je Ćorić.

Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić rekao je da je ovo jedan u nizu sastanaka koji se održavaju u cilju iznalaženja najboljih rješenja i zajedničkog stava kada je riječ o poslovnoj zajednici.

“Naš zajednički stav je da, osim tržišta EU, moramo afirmisati i neka druga tržišta i time stvarati nove uslove za pozicioniranje naše robe na njima, s obzirom na to da su poremećeni globalni lanaci snabdijevanja”, istakao je Egrlić.

Prema njegovim riječima, BiH je već prepoznata kao ozbiljna poslovna zajednica koja može ponuditi visokosofisticirane proizvode, kao i one niže vrijednosti.

“BiH trenutno više od 72 oodsto izvozi u zemlje EU, što govori da imamo vrlo kvalitetene proizvode i da trebamo raditi na iznalaženju dodatnih tržišta”, rekao je Egrlić, te istakao značaj povezivanja i aktivnog djelovanja putem KIF-a.

Direktor Sektora za industriju i usluge Privredne komore FBiH Almin Mališević rekao je da je na sastanku bilo riječi i o prethodnoj godini koja je bila prilično uspješna sa aspekta izvoza, zapošljavanja, te da je rast zabilježen u gotovo svim sektorima.

Prema njegovim riječima, posebna pažnja posvećena je i pitanju nedostatka radne snage, te kako pojednostaviti procedure da bi kompanije koje imaju potrebu i mogućnost za zapošljavanje što lakše došle do radne snage.

(Srna, E.M)