Kožljak: Zbog Putinove iracionalnosti i BiH mora da bude na oprezu

– Ruska agresija na Ukrajinu je direktno upozorila da aktuelno sigurnosno okruženje ne podrazumijeva samo moderne prijetnje, nego i otvorene ratne sukobe u Evropi. Kao direktna posljedica, na sceni je do sada nikada viđeno jedinstvo EU, kako po pitanju podrške Ukrajini, suprotstavljanja Rusiji, tako i integriranja Zapadnog Balkana u EU. U tom kontekstu se šalju direktne poruke  i Srbiji da se izjasni o svom evropskom putu, kazao je Alija Kožljak, šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom Univerzitetu Burch i bivši vojni predstavnik BiH u NATO.

On je u intervjuu za Banjaluka.net rekao da u momentu, kada je EU jedinstvena, i kada šalje poruke da čak i sa djelimičnim ispunjenjem prioriteta može dobiti kandidatski status, BiH treba iskoristiti priliku i hitno odgovoriti na ovu ponudu, te tako učvrstiti svoj evropski put.

“Bosna i Hercegovina ne može biti imuna na ova dešavanja, te u takvim okolnostima ne treba pasivno posmatrati i čekati šta bi je moglo zadesiti. Najbolji odgovor je savezništvo i članstvo u organizaciji. Pokazati da smo relevantan partner, odgovoriti na 14 prioriteta, odnosno one koje možemo, dobiti kandidatski status i priključiti se preostalim kandidatima iz Jugoistočne Evrope na putu ka što skorijem članstvu u EU”, dodaje Kožljak.

Sve je izglednije da NATO definitivno neće ulaziti u konflikt u Ukrajini. Je li to promijenilo možda rusku strategiju i kakvo je Vaše mišljenje po pitanju ishoda sukoba? Može li se sukob ‘preliti’ i na ostale države?

KOŽLJAK: NATO je od samog početka ruske invazije veoma oprezan da ne upadne u zamku direktnog uvlačenja u konflikt, čime bi se dao legitimitet Putinu da proglasi opšti rat, preseli ga na teritoriju susjednih država – NATO članica, te opravda upotrebu nuklearnog oružja. Stoga će NATO najvjerovatnije nastaviti logistički i obavještajno pomagati Ukrajinu, ali bez direktnog vojnog angažovanja.

Putinov odgovor teško i može biti dostatan u takvim okolnostima, kada Ukrajina ima dovoljno ljudstva, kada postoji volja da se brani država, kada pristiže ogromna vojna pomoć i kada su veoma oštre sankcije na snazi. Stoga i ne čudi činjenica da je vrlo teško i predvidjeti strateške poteze Putina. Neki govore da nakon što nije uspio ‘blic krig’ na Kijev, Putin i nema jasnu strategiju. Ono što trenutno gledamo jeste forsiranje komandanta jedinica da ofanzivnim dejstvima ishitreno postižu uspjeh na terenu, što prouzrokuje ponavljanje istih grešaka i velike gubitke u ljudstvu i tehnici, a vrlo mali uspjeh na terenu. Očigledno je da su strateški ciljevi Putina trenutno limitirani na regiju Donbas, gdje nastoji, da uz upotrebu artiljerije, rakatnih sistema i avijacije, u potpunosti ovlada ovim područjem, te eventualno potisne ukrajinske snage ka zapadu.

Vodeći se dosadašnjim iskustvom i balansom koji su uspjeli uspostaviti Ukrajinci, teško je očekivati značajniji ruski uspjeh, što bi značilo da sukob ide ka ‘pat poziciji’ i u najboljim okolnostima, kreiranju dugotrajnijeg zamrznutog sukoba. Iako je vrlo teško predvidjeti naredne Putinove poteze, upravo zbog njegove iracionalnosti, ipak bez značajnijeg uspjeha u Ukrajini mu ne bi mu uopšte išlo u prilog otpočinjanje sukoba sa drugim državama. Međutim, nepredvidivost njegovih poteza, kao i podrška koji ima u nekim državama Evrope, trebaju upozoravati na stalnu opreznost, posebno u Gruziji, Moldaviji, baltičkim i skandinavskim državama, ali i BiH.

Kakvog uticaja na takvu situaciju može da ima zahtjev Švedske i Finske za članstvom u NATO?

KOŽLJAK: Pristupanje ove dvije države NATO-u je jedna od najznačajnijih direktnih konsekvenci ruske agresije na Ukrajinu, što će imati snažan utjecaj na sigurnosne prilike u Evropi, pa i šire. Prvo, ovo područje će nakon decenija neutralnosti, predstavljati direktnu prijetnju Ruskoj Federaciji, jer će NATO uduplati svoju granicu sa Rusijom, odnosno, kreirat će direktnu platformu za instaliranje svojih vojnih kapaciteta, koji se mogu upotrijebiti protiv Rusije. U isto vrijeme, Rusija će biti prinuđena da izdvoji dodatne snage, koje će rasporediti u tom području, kako bi odgovorila na novonastalu prijetnju. Sve to otvara nove sigurnosne dileme, koje će iziskivati i nove strateške koncepte i sa jedne i sa druge strane, ali i globalno.

Sankcije su za sada jedini mehanizam uspostavljanja primirja koji se primjenjuje. Koliko je efikasan?

KOŽLJAK: Sankcije su se pokazale kao jedan od značajnih mehanizama, koje Zapad primjenjuje, kako bi odvratio Rusiju od agresivnog pohoda na Ukrajinu, ali nije jedini. Jedinstvo Zapada je rezultiralo i značajnom političkom izolacijom Rusije, čime se uveliko oslabila ruska pozicija na međunarodnoj sceni. Također, na sceni je i ogromna finansijska i materijalna pomoć, koja se kontinuirano pruža Ukrajini, što u velikoj mjeri utječe na ukrajinsku sposobnost da se odupre agresiji. I na kraju, vojna podrška Ukrajina, koja uključuje i dostavljanje obavještajnih podataka, veoma efikasno utječe na razvoj situacije u Ukrajini, kao i njenu sposobnost da se uspješno odupre ruskoj agresiji.

“BiH ne može ignorisati preuzete obaveze, ne može ostati neutralna”

Dosta se polemiše oko uvođenja sankcija BiH Rusiji. Svemu tome doprinijele su i nedavne izjave predsjednika Srbije. Možemo li otkloniti dilemu?

KOŽLJAK: Jako je važno ovo pitanje posmatrati šire od poteza jedne države. Prvo, u pitanju su civilizacijske vrijednosti, gdje gotovo cijeli svijet jasno osuđuje ono što Putin radi u Ukrajini, zbog čega se i postigla opšta saglasnost za uvođenje sankcija, kao civilizacijski odgovor. Pored toga, Bosna i Hercegovina, koja se ranije opredijelila za evropski put, te time preuzela obavezu usklađivanja svojih vanjsko-političkih poteza sa EU. Bosna i Hercegovina ne može nastaviti svoj put ka EU, a ignorisati preuzete obaveze, ne može ostati neutralna. Tome dodatno idu u prilog nedavne izjave predsjednika Vučića, koji je svjestan pozicije u kojoj se nalaze i Srbija, ali i BiH, te u skladu sa tim je i najavio da će Srbija morati donijeti teške odluke, a tako će vjerovatno i BiH.

Pojačano je prisustvo snaga Eufora, postoje li prijetnje bezbjednosti u BiH?

KOŽLJAK: Međunarodna zajednica je u skladu sa Dejtonskim sporazumom i konkretnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN preuzela odgovornost za sigurnost i stabilnost u BiH, te u tom smislu povjerila mandat NATO-u, a potom i EU. Stoga je očekivano pomno praćenje aktuelne geopolitičke situacije, ali i zbivanja unutar države, koja bi mogla sugerisati postojanje sigurnosnih prijetnji. Očigledno je da je ruska agresija na Ukrajinu, te podrška Putinu od nekih aktera u BiH, utjecala na percepciju da bi razvoj događaja u Ukrajini mogao imati utjecaja na BiH. Također, kontinuirano podrivanje funkcionisanja institucija BiH, posebno dovođenje u pitanje državnih sigurnosnih i odbrambenih institucija i agencija od strane političkih aktera u BiH su dodatni alarm za međunarodnu zajednicu da aktivira adekvatne planove. Upravo je to i bio povod reakcije EUFOR-a, koji je rasporedio dodatne snage u BiH, te prezentovao spremnost da će preuzeti neophodne mjere i aktivnosti na očuvanju stabilnosti i sigurnosti u BiH.

Nedavno ste kazali da sankcije Velike Britanije i SAD Miloradu Dodiku treba da budu vjetar u leđa i Visokom predstavniku u BiH da “u ovom presudnom momentu hitno reaguje”. Šta ta reakcija treba da sadrži i možemo li je dovesti u vezu sa izborima i eventualnom kandidaturom?

KOŽLJAK: Otvoreno i intenzivno podrivanje funkcionisanja državnih institucija od strane Milorada Dodika je zahtijevalo hitno i sveobuhvatno reagovanje međunarodne zajednice, ali i domaćih pravosudnih institucija, kako bi se to zaustavilo. Sankcije su već bile inicirane od strane SAD i bez obzira na negiranje g. Dodika, one su imale efekta, a posebno kada se najavila mogućnost Velike Britanije i EU da se pridruže istim. Smatram da se trebaju poduzeti sve mjere, koje podrazumijeva demokratsko društvo, uključujući i sankcije, političku izolaciju, sudsko procesuiranje, pa i ‘bonske ovlasti’, kako protiv Dodika, tako i svih onih koji rade na podrivanju državnih institucija, kršenju Ustava BiH i izazivanju mržnje i nesigurnosti među građanima.

Učestvovaćete na konferenciji “Kuda ide BiH” u organizaciji našeg portala. Gdje je trenutno BiH na evropskom putu? Postoji li bojazan da bi se članstvom u NATO izazvala burna reakcija zemalja tradicionalno zainteresovanih za zapadni Balkan?

KOŽLJAK: Bosna i Hercegovina već dekadama sama sebi stoji na evropskom putu, drže ći nas zatočene u statusu potencijalnog kandidata. Ispunjenje 14 prioriteta EC je nešto što stoji kao prepreka kandidatskom statusu, ali reforme, koje predviđaju pomenuti prioriteti, je u velikoj mjeri materija oko koje se slažu svi politički akteri i što je u interesu svih građana. Oni se mogu usvojiti u roku nekoliko sedmica, u velikoj mjeri, dovoljnoj da bude prepoznato kao dostatno od strane institucija EU. Upravo u momentu, kada je EU jedinstvena, i kada nam šalje poruke da čak i sa djelimičnim ispunjenjem prioriteta možemo dobiti kandidatski status, BiH treba iskoristiti priliku i hitno odgovoriti na ovu ponudu, te tako učvrstiti svoj evropski put.

Slična je situacija i sa NATO-om. Mi, kao mala država, ne možemo sami odgovoriti na ovako kompleksne sigurnosne izazove. Ne mogu ni susjedne zemlje, te je stoga logično isključiti emocije i donositi odluke na osnovu argumenata, te tražiti rješenje u kolektivnoj sigurnosti. BiH se demokratski izjasnila, i potvrdila to relevantnim odlukama svojih institucija, uz puni konsenzus svih političkih aktera, da je NATO najadekvatniji garant sigurnosti. Iako smo svjesni da neki globalni igrači ne podržavaju taj stav, posebno Rusija, mislim da BiH treba da djeluju u skladu sa svojim interesom i ne dozvoli da joj se miješaju u proces donošenja ovako važnih odluka, oni koji ne nude nikakvu bolju alternativu. Ono što je njihova alternativa jesu kontinuirana nesigurnost, konflikti i stagniranje. Građani BiH zaslužuju bolje.

(Nevena Stanojević)