Publika preko skajpa razgovara sa poznatim stvaraocima: Iz prve ruke o tajni zanata i uspjeha
“Umjetnici uživo”, nova forma kontakta sa stvaraocima, projekat je Art kluba “Prostor” koji je već naišao na pozitivne kritike.
Time se stvara šansa da mladi iz prve ruke saznaju sve o tajnama zanata i uspjeha.
– Budući da se sve više događaja odvija na društvenim mrežama, ekipa “Prostora” odlučila je da radove (ne)afirmisanih umjetnika prenese i u naš “Virtuelni prostor”. Ovako još više promovišemo umjetnike i njihov rad – rekla je predsjednica “Prostora” Ena Mitrovska.
Stvaraoci dobijaju priliku da iskažu svoj stav o umjetnosti, govore o njima kao umjetnicima, njihovoj poziciji i svemu onom što im smeta na tom planu. Sa druge strane, svi oni koji prate uključenja imaju šansu da pitaju sve što ih interesuje.
– Do sada smo imali dva uključenja. Javila se Mila Panić, koja se trenutno nalazi na master studijama na Bauhausu u Vajmaru, te Bojan Stojičić iz Sarajeva, dobitnik nagrade “Zvono”, koji je i magistar dizajna – rekla je Mitrovska.
Javljanje Mile Panić većina je iskoristila da pita kako upisati master u Nemačkoj.
– Jednostavno se upisati na studije u inostranstvu, pogotovo ako dobijete stipendiju. Master u Nemačkoj je jeftiniji nego u BiH. Ovde je edukacija besplatna, samo se plaća participacija oko 150 evra – kaže Panićeva.
Umjetnici kažu da se od umjetnosti teško može živjeti, ali treba se školovati i usavršavati. Bauhaus daje brojne stipendije, a pored toga može se naći puno poslova kako bi se moglo normalno živjeti i raditi.
– Mladi stvaraoci moraju da se bore za svoje mjesto. Projektom “Apartman”, koji smo radili u Banjaluci, dokazali smo da se može napraviti izložba bez marke – rekla je Panićeva.
Na pitanje da li će se nakon školovanja vratiti u BiH rekla je da još ne zna.
– Umjetnicima nigdje ne cvjetaju ruže. Voljela bih da ostanem u Nemačkoj, ali isto tako želim i da se vratim. Smatram da je BiH plodno tlo za razvoj umjetnosti, samo nedostaju ljudi koji imaju snagu da nešto pokrenu – kaže Panićeva i dodaje da radovi naših umjetnika ne zaostaju za radovima onih koji stvaraju u zemljama koje imaju veliku produkciju i u kojima su velika ulaganja.
Aktivizam
Bojan Stojičić kaže da je umjetnost otkrio rano, ali još uvijek ima puno neistraženog prostora.
– Umjetnošću se bavim jer želim da budućim generacijama pokažem da sam ja tu nekada bio i da postojim. Ne smatram da se umjetnost treba boriti i da treba da bude aktivistička. Ona je već dovoljno aktivistička i priča nam neku svoju priču. Svoje radove dokumentujem u vidu fotografija, koje ću da objavim kao knjigu. Biće to knjiga prošlosti i sadašnjosti iz koje će se jednog dana učiti o ovom vremenu – navodi Stojičić.
(EuroBlic)
