Stručnjaci o izgradnji šetališta: Betonizacija ugrožava rijeku i životnu sredinu
Foto:
ATV
Stručnjaci o izgradnji šetališta – Predstavnici Centra za životnu sredinu i akademske zajednice poručili su da nisu protiv izgradnje šetališta uz Vrbas, ali upozoravaju da se jedan od najvažnijih urbanističkih projekata u Banjaluci sprovodi bez dovoljno transparentnosti, učešća stručne javnosti i adekvatne zaštite prirodnih vrijednosti rijeke.
Dok su radovi na izgradnji šest kilometara duge banjalučke rive u punom jeku, predstavnici Centra za životnu sredinu tvrde da još nisu dobili ključne informacije o projektu, uključujući dokumentaciju o sječi stabala i nadzoru nad izvođenjem radova.
Predstavnik Centra za životnu sredinu Igor Kalaba rekao je da je organizacija još ranije podnijela krivičnu prijavu zbog radova uz Vrbas, koja će biti proširena i na sječu stabala na području Obilićeva.
“Ne znamo ko je naredio sječu, ko je nadzirao radove niti ko je eventualno sankcionisan. Tražimo službene dokumente, a ne usmena objašnjenja”, rekao je Kalaba za RTRS
On je naveo da Centar mjesecima bezuspješno pokušava dobiti informacije putem zahtjeva za pristup informacijama, uprkos sudskoj odluci kojom je gradskoj administraciji naloženo da postupi po njihovom zahtjevu.
Vanredni profesor Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Igor Kuvač smatra da problem nije sama izgradnja šetališta, već način na koji se projekat realizuje.
“Šetalište uz Vrbas jeste dobra ideja, ali ovakav projekat mora biti rezultat dugotrajnog, transparentnog i interdisciplinarnog procesa u kojem učestvuju stručnjaci različitih profila, ali i građani”, rekao je Kuvač.
Prema njegovim riječima, evropska praksa danas podrazumijeva vraćanje rijeka prirodi i njihovu renaturalizaciju, dok se u Banjaluci primjenjuju rješenja koja su razvijene zemlje napustile prije više decenija.
“Betonizacija sama po sebi je jako štetna zato što, prije svega, ugrožava životnu sredinu, ugrožava rijeku kao prirodnu zelenu strukturu, koja je kičma grada i njegov osnovni element urbanog identiteta. Betonizacija onemogućava vodi da prodre u prirodne dijelove plavljenja, u prirodne retenzije, ubrzava vodotok, vrši eroziju tla, dok sječa drveća onemogućava korijenski sistem da štiti tu obalu”, rekao je Kuvač.
On je dodao da se Vrbas mora se posmatrati kao jedinstven ekosistem, a ne kroz pojedinačne zahvate na pojedinim dionicama.
Kalaba smatra da su dodatna sredstva od 700.000 maraka, koja su najavljena za zaštitu obale, pokazatelj da u početnoj fazi projekta nije bilo dovoljno pažnje posvećeno zaštiti životne sredine.
On je upozorio da narušavanje ekosistema ne podrazumijeva samo zagađenje otpadom, već i mehaničko uništavanje staništa, uklanjanje drveća i prekid prirodnih koridora kojima se kreću biljne i životinjske vrste.
Sagovornici su ocijenili da bi pozitivan aspekt projekta mogao biti veća dostupnost obale građanima, ali smatraju da isti princip treba primijeniti na cijelom toku Vrbasa kroz Banjaluku, a ne samo u centralnom gradskom području.
Kuvač je naglasio da Univerzitet u Banjaluci raspolaže stručnim kapacitetima koji su mogli biti uključeni u pripremu projekta, navodeći da fakultet nije bio konsultovan tokom njegove izrade.
“Stojimo na raspolaganju da svojim znanjem pomognemo gradu. Cilj nam nije zaustavljanje razvoja, već pronalaženje najboljih rješenja koja će sačuvati i Vrbas i Banjaluku za buduće generacije”, poručio je Kuvač.
Iz Centra za životnu sredinu ponovili su da ne osporavaju izgradnju šetališta, već insistiraju da se projekat realizuje u skladu sa stručnim standardima, uz veću transparentnost i puno učešće stručne i šire javnosti.
Banjalučanka među rijetkima: Tamara Majkić završila jedan od najtežih planinarskih izazova
Banjalučki vatrogasci imali šest intervencija: Gasili požare u stanu, radionici i kontejneru
